Državni koordinator za reformu javne uprave Dragan Ćuzulan učestvovao je na okruglom stolu pod nazivom “Transparentnost procesa donošenja odluka u BiH” u organizaciji Transparency Internationala BiH gdje je iznio podatke iz rezultata istraživanja o ispunjenosti standarda o proaktivnoj transparenosti među državnim institucijama Bosne i Hercegovine.
Ćuzulan je spomenuo da je od ukupno 80 državnih institucija Bosne i Hercegovine, njih 65 odgovorilo na upitnik o ispunjenju standarda proaktivne transparentnosti, svrstanih u sedam kategorija: finansijske, organizacione, strateške i operativne informacije, javne nabavke, javne konsultacije i sloboda pristupa informacijama.
“Prosječna ispunjenost standarda proaktivne transparentnosti u državnim institucijama u 2023. godini iznosi 72,27 posto, što predstavlja blago poboljšanje u odnosu na 2022. godinu, kada je ispunjenost bila 68,23 posto. Građani žele znati gdje se troši njihov novac i šta rade institucije u koje se budžetski novac ulaže”, napomenuo je državni koordinator za reformu javne uprave.
Podvukao je da su u prvim istraživanjima četiri institucije imale ispunjenost od 100 posto svih standarda a to su Ured koordinatora za reformu javne uprave (PARCO), Direkcija za evropske integracije (DEI), Agencija za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta (HEA) i Agencija za statistiku, a od 2023. godine godine pridružile su im se Agencija za policijsku podršku i Agencija za ravnopravnost spolova.
“Ove dvije zadnje agencije su u zadnje vrijeme pokazale dodatni iskorak i rekao bih napravili bolji rezultat. Najveći iskorak u objavi informacija u odnosu na prošlu godinu su: Agencija za zaštitu ličnih podataka koja je sa 76 podigla otvorenost podataka na 92 posto, Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH sa 78 na 97 posto, Agencija za javne nabavke BiH sa 76 na 92 posto, Centralna harmonizacijska jedinica Ministarstva finansija i trezora BiH sa 63 na 86 posto, Centar za informisanje i priznavanje dokumenata iz oblasti visokog obrazovanja sa 73 na 84 posto. Izdvojili bi i Direkciju za ekonomsko planiranje sa 65 na 78 posto”, kazao je Ćuzulan.
Spomenuo je da ima i loših primjera među državnim institucijama u istraživanju.
“Jedan broj institucija jednostavno ne odgovara na ove upitnik, iako postoji obaveza u odluci Vijeća ministara BiH, da odgovre na upitnike, koje mi šaljemo. Primjerice, mali broj institucija, njih četiri nemaju objavljene zakone ili odluke o osnivanju, 27 nemaju objavljene pravilnike o unutrašnjoj organizaciji, 50 institucija objavilo je svoje planove integriteta, dok 14 institucija nije objavilo akcioni plan za borbu protiv korupcije itd. Također, 18 institucija nema na web stranici objavljene konkurse i oglase. Dokumenta za javne konsultacije ne objavljuju 23 institucije, dok 35 institucija ne objavljuje izjave o objavljenim konsultacijama, koje su sažetak, tj komentari na objavu konsultacija. Ove godine 24 institucije su objavile primanja zaposlenih, što je također jako nizak nivo i nešto što mora da se popravi u narednom periodu”, pojasnio je Ćuzulan.
Predsjedavajući Upravnog odbora Transparency Internationala BiH Srđan Blagovčanin spomenuo je da postoje manjkavosti kada je u pitanju proaktivna transparentnost u procesu donošenja odluka.
“Ne treba posebno isticati koliko je bitna proaktivna transparentnost i za jačanje političke odgovornosti na svim nivoima u Bosni i Hercegovini, ali i za omogućavanje učešća građana u procesu donošenja odluka. Ono što smo mi posebno konstatovali i registrovali kao sporno odnosno manjkavo, odnosi se na objavljivanje podataka i izvještaja o radu institucija, ali i o procesima donošenja odluka, donošenja zakona”, izjavio je Blagovčanin.
Blagovčanin je spomenuo primjer zakona o VSTV-u, navodeći da javnost nema uvid u kojem tekstu je usvojen.
“Ta praksa se mora mijenjati. Mislim da je važan trenutak u kojem se dešava današnji događaj, kada je aktuelan proces donošenja novog Zakona o slobodi pristupa informacijama (ZOSPI). Mi sa svoje strane nismo zadovoljni predloženim rješenjima, koja sadrži taj zakon. Naš stav je da nisu osigurani odgovarajući mehanizmi zaštite na pristup informacijama, posebno u smislu osiguravanja drugostepene zaštite prava na pristup informacijama. Mislimo da predloženo rješenje u kojem je Žalbeno vijeće, drugostepeni organ, nije zadovoljavajuće. Mislimo da treba biti specijalizovano tijelo, koje ima i kapacitete, ali i stručna znanja, da primjenjuje zakon na takav način. Današnji skup će biti možda i poruka da je potrebno da se dorade rješenja u prijedlogu ovog zakona”, kazao je Blagovčanin.