Bosna i Hercegovina zaostaje za svjetskim trendovima u objavljivanju informacija od javnog značaja što je evidentno i u zakonskom okviru, ali i u praksama u ovoj oblasti, istaknuto je danas tokom prezentacije rezultata istraživanja o primjeni standarda proaktivne transparentnosti u institucijama BiH koja je održana u Agenciji za statistiku BiH.

Generalno, rezultati istraživanja ukazuju na relativno nizak stepen proaktivne transparentnosti institucija obuhvaćenih ovim istraživanjem, a najmanje se objavljuju informacije o budžetu i plaćama zaposlenika. Također, značajan broj institucija ne objavljuje godišnje planove rada, izvještaje o radu te informacije o javnim nabavkama. Ipak, tim istraživanjem zabilježene su, između ostalog, i određene dobre prakse i pozitivni trendovi u domenu proaktivne transparentnosti.

transpPrezentaciju o transparentnosti organizirale su četiri bh. institucije koje sarađuju u tematskoj oblasti Komunikacije i upravljanje znanjem u okviru Programa jačanja javnih institucija u BiH i Centar za društvena istraživanja “Analitika”.

U okviru Programa jačanja javnih institucija u BiH koji po nalogu vlade SR Njemačke provodi GIZ, četiri institucije korisnice (Ured koordinatora za reformu javne uprave, Direkcija za evropske integracije, Agencija za statistiku BiH i Agencija za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta) pokrenule su sredinom 2015. godine inicijativu za unapređenje transparentnosti u javnoj upravi.
U saradnji s organizacijama civilnog društva izradile su standarde proaktivne transparentnosti u javnoj upravu u BiH kojima je definirano 38 dokumenata i specifičnih vrsta informacija klasificiranih u šest kategorija (budžet, javne nabavke, strateški dokumenti, operativne, organizacijske, kao i informacije i dokumenti propisani Zakonom o slobodi pristupa informacijama u BiH).
U maju ove godine Centar za društvena istraživanja “Analitika” proveo je istraživanje o ispunjenosti standarda proaktivne transparentnosti, odnosno dostupnosti dokumenata ili informacija na web stranicama 68 institucija na državnom nivou, a analiza web stranica je urađena drugi put u septembru ove godine.
Po rezultatima istraživanja, prosječan nivo proaktivne transparentnosti javnih institucija na nivou BiH iznosi 34,8 posto, što znači da se, gledano u cjelini, može govoriti o relativno niskom stepenu proaktivne transparentnosti institucija obuhvaćenih istraživanjem s tim da su razlike među institucijama prilično velike.
Posmatrano po pojedinim kategorijama, najmanje se objavljuju informacije koje se tiču raspodjele i trošenja javnog novca.Iako se budžeti za sve institucije na nivou BiH objavljuju kao dio Zakona o budžetu institucija i međunarodnih obaveza BiH, dobra praksa u ovoj oblasti podrazumijevala bi da institucije na zvaničnim web-stranicama objavljuju svoj budžet. Međutim, gotovo 91 posto institucija to ne čini, a niti jedna institucija ne objavljuje analitički budžet.

U domenu objavljivanja informacija o javnim nabavkama, rezultati su nešto bolji, što se vjerovatno može pripisati Zakonu o javnim nabavkama BiH koji institucije obavezuje na objavljivanje većeg broja informacija u domenu javnih nabavki. Ipak, značajan broj institucija ne objavljuje planove javnih nabavki (28 posto) te osnovne elemente ugovora (50 posto), iako je to zakonska obaveza.
Što se tiče operativnih informacija 62 posto institucija nema objavljen godišnji plan rada, dok gotovo 70 posto institucija ne objavljuje izvještaje o radu. Također, niti jedna institucija ne objavljuje izdvajanja za imenovane osobe, državne službenike i uposlenike.

U vezi s ostvarivanjem prava na pristup informacijama, veliki broj institucija nije objavio indeks-registar (44 posto), vodič za slobodan pristup informacijama (22 posto) niti zahtjev za slobodan pristup informacijama (34 posto), uprkos tome što je objavljivanje ovih dokumenata propisano Zakonom o slobodi pristupa informacijama BiH iz 2000. godine.

Zamjenik direktora Agencije za statistiku BiH Fadil Fatić ovom prilikom je kazao da je njihov glavni princip djelovanja da svi dokumenti budu objavljeni proaktivno, na web stranici što se prije svega odnosi na njihov budžet i strateške dokumente.

“U dokumentu Strategija razvoja 2020 jasno smo definisali našu ulogu, viziju i ciljeve koje uvijek nastojimo uskladiti s programima i ciljevima iz Reformske agende, a jasno je da u predstojećem periodu imamo zahtjevne ciljeve nakon što dobijemo upitnik s nekoliko hiljada pitanja kao naredni korak pristupanja BiH Evropskoj uniji”, izjavio je Fatić.

Za Ured koordinatora za reformu javne uprave bitno je naglasiti da treba da bude primjer dobre prakse s obzirom na to da daje određene instrukcije i uputstva kako da se provodi ta reforma.

“To je razlog što smo se opredijelili da vrlo rano pokrenemo aktivnosti u vezi s proaktivnom transparetnosti i početkom godine u prvom istraživanju imali smo zajedno sa četiri spomenute institucije, rezultat oko 63 posto ispunjenosti standarda. U drugom istraživanju smo ostvarili 87,7 posto i prva smo institucija u BiH u proaktivnoj transparetnosti i objavi podataka s tim da smo u međuvremenu ispunili svih 38 standarda proaktivne transparentnosti”, istakao je Dragan Ćuzulan, koordinator za reformu javne uprave.

Projektna koordinatorica Centra za društvena istraživanja “Analitika” Nermina Voloder predstavila je rezultate istraživanja kao i preporuke kako bi bh. institucije napravile iskorak u primjeni standarda i principa proaktivne transparentnosti. U tom smislu, kako je istaknuto, neophodno je da bh. institucije intenzivnije i sistematičnije rade na promociji standarda i principa proaktivne transparentnosti. (Izvor: Klix.ba)

Dokument “Primjena standarda proaktivne transparentnosti u institucijama Bosne i Hercegovine: Nekoliko primjera dobre prakse”, u kojem je konstatovano da je  Ured koordinatora za reformu javne uprave jedina institucija koja je do septembra 2016. objavila plaće zaposlenika, izjave o obavljenim konsultacijama, kao i sve informacije iz kategorije organizacijskih informacija i informacija o slobodnom pristupu informacijama, pogledajte ovdje.