Oslobođenje: Vlade se mijenjaju, ali glomazna, neučinkovita i skupa državna administracija ostaje. To je problem s kojim se u ovoj regiji suočavaju gotovo sve države. Problem kako u Hrvatskoj suziti bujanje broja zaposlenih u državnoj upravi i javnom sektoru pokušavaju sada riješiti i Vlada premijerke Jadranke Kosor. No, konkretan način na koji će biti riješen problem prekobrojnih državnih službenika i činovnika još je nejasan.

Reforma državne uprave u Hrvatskoj je nužna i zbog ulaska zemlje u Europsku uniju. Međutim, i pitanje dinamike provođenja reformi je isto tako još otvoreno.

Praksa

Nakon potpisivanja sporazuma o socijalnom partnerstvu prije nekoliko dana u Zagrebu, koji praktički znači da u području državne uprave i javnog sektora nema otkaza bez suglasnosti kandidata, premijerka Kosor je prokomentirala da se o ovim reformama više ne razmišlja na način možemo li ili ne možemo, nego da se takve reforme moraju napraviti.

Bolno i teško, to su riječi kojima se ovaj proces opisuje u javnosti.  Upravo pod pritiskom javnosti u danima drastičnog rebalansa državnog proračuna i priča o sveopćoj štednji, iz Vlade RH najavljeno je ukidanje oko 150 gradova i općina. No, kako se čini, od toga se zasad definitivno odustalo.

Tvrdi se da je takvu namjeru nemoguće provesti u praksi prije idućih lokalnih izbora. Taj proces je dug, kažu stručnjaci, pa ilustracije radi, navode primjer Švedske, gdje su se čak 5 godina bavili realizacijom sličnih ideja.

No, država je sada u ozbiljnim gospodarskim problemima. Izdaci za glomazni državni aparat sve više su teret za budžet ionako pun rupa. Ovoliko ljudi na državnim jaslama teško da sebi može priuštiti i država puno bogatija nego što je Hrvatska, ističe se u javnim debatama.

Ove rasprave traju već godinama, ali se sada dovode do vrhunca. Takva situacija dugoročno je neizdrživa, tvrde i stručnjaci, misleći na armiju državnih službenika i činovnika.

Ili ih je previše, ili rade premalo, ocjenjuje se u nekim drugim analizama. 

Između 20.000 i 50.000 otkaza

Zaposleni u raznim granama hrvatskog gospodarstva ovih dana drhte zbog krize i mogućnosti dobijanja otkaza.

Do kraja ove godine procjenjuje se da će najmanje 20.000, anajviše 50.000 radnika u Hrvatskoj ostati bez posla. Ali djelatnici u državnoj upravi i javnom sektoru ne pate od takvih noćnih mora. Jer se za plaće oko 240.000 državnih činovnika i službenika iz državnog proračuna RH svakog mjeseca izdvaja oko 2,5 milijardi kuna.  

Istodobno, sve češće govori se otvoreno o reformama. Dok jedni tvrde da prekobrojne činovnike treba pod hitno pootpuštati, drugi misle da ljudi u j državnoj upravi i javnom sektoru ima zapravo premalo, ali da se učinkovitost i stručnost moraju stimulirati a da na lijenost ili neučinkovitost treba odgovoriti destimulativno. 

Javnost se aktivno uključila u ovu raspravu koja postaje sve intenzivnija. Revitaliziraju se sjećanja na pokušaje, namjere i obećanja svih prethodnih hrvatskih vlada koje su u prošlosti pokušavale riješiti taj problem. Ali, bez uspjeha, naglašava se u ovim podsjećanjima. U nedavnom potpisivanju sporazuma između Vlade RH i sindikata vidi se nastojanje aktualne Vlade da se u reformama izbjegnu greške prethodnika. Koalicijska Vlada pokojnog premijera Račana svojedobno je podijelila otkaze u državnim službama, ali pošto su ondje zaposleni zaštićeni kolektivnim ugovorima, država im je na kraju balade morala isplatiti kompenzaciju od više stotina milijuna kuna.

U svjetlu najava velikih reformi, otkriveno je i nekoliko nevjerojatnih detalja. Navodno država uopće ne zna koliko ima službenika, pa je sukladno tome i brojka činovnika kojima bi trebalo podijeliti otkaze nepoznata. Uočena je razlika u podacima o broju državnih činovnika koja iznosi oko 13.000. Potječu iz dva izvora, jedan je službeni (ministarstvo uprave, osnovano prije 3 mjeseca), a drugi izvor je neslužbeni, ali isto tako radi se o jednom ministarstvu. Kako se tvrdi, Vlada navodno nije sigurna ima li u državnoj upravi zajedno s policijom 52.000 ili 65.000 djelatnika.

Trend

U školstvu i zdravstvu zaposleno je oko 180.000 ljudi a u prekobrojnim gradovima, općinama i županijama ima oko 3.700 zaposlenika. Ono što je po svim izvorima isto, to je podatak da je u prvih 9 mjeseci ove godine za plaće u državnoj administraciji i javnom sektoru isplaćeno 7 posto više novca. A to je trend koji se ponavlja iz godine u godinu.

"Sve je više  onih koji daju naloge, a sve manje ljudi koji zaista rade", izjavio je za lokalne medije jedan zaposlenik državne uprave.

Građani opet očekuju da imaju stručnu i učinkovitu državnu upravu po mjeri građana, a ne gomilu službenika koji po cijeli dan ispijaju kavice, što je najčešća slika koja se stanovnicima Hrvatske stvori pred očima na spomen državnih službenika.