Kako bi se Bosna i Hercegovina brže integrirala u Evropsku uniju neophodna je reforma javne uprave koja podrazumjeva efikasniju, djelotvorniju, odgovorniju i transparentniju javnu upravu, orjentiranu ka građanima i spremnu da odgovori svim evropskim zahtjevima. Vizija reforme javne uprave zacrtana je novim Strateškim okvirom za reformu javne uprave kojeg je Vijeće ministara BiH usvojilo u septembru 2018. godine, kao i novim Akcionim planom za reformu javne uprave, usvojenim u decembru 2020. godine.

Akcioni plan za reformu javne uprave jedan je od ključnih prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije o aplikaciji Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropsku uniju. Mjere u Akcionom planu odnose se na jačanje kapaciteta javne uprave kroz implementaciju principa i dostizanje principa i standarda zemalja EU, uspostavljanje korisnički orijentisane i transparentne javne uprave, izgradnju profesionalnog i depolitizovanog službeničkog sistema zasnovanog na merit sistemu i uspostavljanje racionalne, koherentne, efikasne, efektivne i odgovorne organizacione strukture javne uprave na svakom nivou upravne vlasti.

Reforma javne uprave jedan je od preduslova za uspješnu integraciju Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju ali i obaveza iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Javna uprava ima ključnu ulogu u procesu evropskih integracija jer omogućava provedbu neophodnih reformi za ulazak u EU, te istovremeno osigurava učinkovit dijalog o procesu pristupanja. Sposobnost upravnih kapaciteta za usvajanje i provedbu osnovnih propisa EU (acquis communautaire) jedan je od glavnih uslova za članstvo u EU. Međutim, modernizacija javne uprave u našoj zemlji potrebna je, ne samo zbog našeg stremljenja ka Evropskoj uniji, nego, prije svega, kao pretpostavka za odgovornu i troškovno efikasnu državnu službu.

Efikasnija, djelotvornija, odgovornija i transparentnija javna uprava, koja će biti orjentirana ka građanima i spremna da odgovori svim evropskim zahtjevima, vizija je reforme javne uprave zacrtane dokumentima Strategijom reforme javne uprave i Akcionim planom 1 za njenu provedbu. Ove dokumente su 2006. godine usvojile vlade Federacije BiH, Republike Srpske i Brčko distrikta BiH te Vijeće ministara BiH. Glavna svrha Strategije RJU je da stvori i održi javnu upravu koja je sposobna pružiti usluge našim građanima, sa kvalitetom koji očekuju, i da osigura u cijeloj zemlji dobru provedbu reformi neophodnih za proces evropskih integracija. Nakon ovih dokumenata, vlade su usvojile i Zajedničku platformu o principima i načinu implementacije Akcionog plana 1 Strategije reforme javne uprave u BiH, a koja je osigurala politički i pravni okvir te osnov za saradnju organa uprave svih nivoa vlasti i rad njihovih predstavnika u zajednička radna tijela za nadzor i implementaciju AP 1.

Prvi Akcioni plan (Akcioni plan 1), usvojen je istovremeno sa Strategijom te je sadržavao konkretne prijedloge za razvoj općih kapaciteta uprave. Kreiran je na osnovu preporuka Sistemskog pregleda institucija javne uprave. U Akcionom planu 1 navedene su konkretne mjere i aktivnosti koje institucije uprave, odnosno vlade, trebaju provesti, a što praktično znači jačanje bh.administracije koja mora biti spremna da odgovori zahtjevima EU. Mjere koje se izvršavaju su individualnog karaktera, a provode ih organi uprave na svim nivoima. Jasno su naznačeni nosioci određenih aktivnosti, dok se zajedničke mjere provode implementacijom projekata koji su isti za sva četiri upravna nivoa, a koje razvija Ured koordinatora zajedno sa nadzornim timovima iz ovih šest oblasti. Ove aktivnosti finansiraju se iz Fonda za reformu javne uprave.

Četiri godine nakon usvajanja AP 1 bila je potrebna temeljita revizija ovog dokumenta jer su krajem 2010. istekli i posljednji rokovi postavljeni u ovom dokumentu. Revizija AP 1 izvršena je iz razloga što su brojni ciljevi već realizirani, postavljeni suviše ambiciozno ili na način koji ne garantuje dodatnu vrijednost u smislu koristi za građane, poslovne subjekte i društvo u cjelini. Realizacija AP 1 bila je do tada prioritetno usmjerena u pripremu i prihvaćanje zakona i podzakonskih propisa, dok se u novom AP 1 reforma javne uprave usmjerava na provođenje konkretnih mjera koji će imati direktne i mjerljive koristi za građane, poslovne subjekte i društvo u cjelini. Kod revizije AP 1 stavljen je naglasak na konkretnije ciljeve, a u istom smislu predložena je promjena u načinu praćenja i izvještavanja o realizaciji mjera. Indikatori uspješnosti postavljeni su na takav način, da samo produkcija propisa, strategija, metodologija i drugih dokumenata ne znači i uspješnu realizaciju cilja, nego su za uspješnu realizaciju potrebni konkretni rezultati (na primjer poboljšanje zadovoljstva korisnika, ušteda vremena i novca za građane, poslovne subjekte ili budžet). Ovaj plan trebalo je provesti do kraja 2014. godine.

Reforme opisane u Akcionom planu 1 Strategije RJU imale su za cilj razviti opće upravne kapacitete u svim granama uprave. Ovaj opći kapacitet je ključan, ali sam nije dovoljan da stvori politike i pruži usluge u više sektora, za koje su odgovorni država, entiteti i ostali nivoi vlasti. Dodatno, proces pridruživanja EU će zahtijevati određene sektorske reforme kako bi se stvorila institucionalna baza za usvajanje Acquis Communautaire. Stoga je, kroz Strategiju reforme javne uprave bio predviđen i razvoj Drugog akcionog plana, a reforma je trebala obuhvatiti razne sektore javne uprave. Ovaj dokument nikada nije pripremljen.

Nakon isteka Strategije RJU i Revidiranog akcionog plana 1 2014. godine, reforma javne uprave se nastavila 2015. godine kroz tekuće projekte i druge nezavršene aktivnosti iz Revidiranog akcionog plana 1. Međutim, istek Strategije RJU i usvajanje Reformske agende za BiH zahtijevaju novi pravac za reformu javne uprave u BiH. Informacija o aktivnostima u procesu reforme javne uprave, koju je usvojilo Vijeće ministara BiH, kroz zaključke usvojene uz Informaciju daje ovlaštenje Uredu koordinatora da pripremi dokument, zajedno sa predstavnicima entiteta i BD, koji bi postavio dalji pravac za RJU.

Dokumenti: