Akcijski plan za refomu javne uprave

Strateški okvir za reformu javne uprave 2018 – 2022.

Kako bi se Bosna i Hercegovina brže integrirala u Europsku uniju nužna je reforma javne uprave koja podrazumjeva učinkovitiju, djelotvorniju, odgovorniju i transparentniju javnu upravu, orjentiranu ka građanima i spremnu da odgovori svim europskim zahtjevima. Vizija reforme javne uprave zacrtana je novim Strateškim okvirom za reformu javne uprave kojeg je Vijeće ministara BiH usvojilo u rujnu 2018. godine, kao i novim Akcijskim planom za reformu javne uprave, usvojenim u srpnju 2020. godine.

Akcijski plan za reformu javne uprave jedan je od ključnih prioriteta iz Mišljenja Europskog povjerenstva o aplikaciji Bosne i Hercegovine za članstvo u Europsku uniju. Mjere u Akcijskom planu odnose se na jačanje kapaciteta javne uprave kroz implementaciju principa i dostizanje principa i standarda zemalja EU, uspostavljanje korisnički orijentirane i transparentne javne uprave, izgradnju profesionalnog i depolitiziranog službeničkog sustava zasnovanog na merit sustavu i uspostavljanje racionalne, koherentne, učinkovite, efektivne i odgovorne organizacijske strukture javne uprave na svakoj razini upravne vlasti.

Reforma javne uprave jedan je od preduvjeta za uspješnu integraciju Bosne i Hercegovine u Europsku uniju ali i obveza iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Javna uprava ima ključnu ulogu u procesu europskih integracija, jer omogućava provedbu neophodnih reformi za ulazak u EU, te istovremeno osigurava učinkovit dijalog o procesu pristupanja. Sposobnost upravnih kapaciteta za usvajanje i provedbu osnovnih propisa EU (acquis communautaire) jedan je od glavnih uslova za članstvo u EU. Međutim, modernizacija javne uprave u našoj zemlji potrebna je, ne samo zbog našeg stremljenja ka Europskoj uniji, nego, prije svega, kao pretpostavka za odgovornu i troškovno učinkovitu državnu službu.

Učinkovitija, djelotvornija, odgovornija i transparentnija javna uprava, koja će biti orjentirana ka građanima i spremna da odgovori svim europskim zahtjevima, vizija je reforme javne uprave zacrtane dokumentima Strategijom reforme javne uprave i Akcionim planom 1 za njenu provedbu. Ove dokumente su 2006. godine usvojile vlade Federacije BiH, Republike Srpske i Brčko distrikta BiH te Vijeće ministara BiH. Glavna svrha Strategije RJU je da stvori i održi javnu upravu koja je sposobna pružiti usluge našim građanima, sa kvalitetom koji očekuju, i da osigura u cijeloj zemlji dobru provedbu reformi neophodnih za proces europskih integracija. Nakon ovih dokumenata, vlade su usvojile i Zajedničku platformu o principima i načinu implementacije Akcionog plana 1 Strategije reforme javne uprave u BiH, a koja je osigurala politički i pravni okvir te osnov za suradnju organa uprave svih razina vlasti i rad njihovih predstavnika u zajednička radna tijela za nadzor i implementaciju AP 1.

Prvi Akcijski plan (Akcijski plan 1), usvojen je istovremeno sa Strategijom te je sadržavao konkretne prijedloge za razvoj općih kapaciteta uprave. Kreiran je na osnovu preporuka Sustavnog pregleda institucija javne uprave. U Akcionom planu 1 navedene su konkretne mjere i aktivnosti koje institucije uprave, odnosno vlade, trebaju provesti, a što praktično znači jačanje bh. administracije koja mora biti spremna odgovoriti zahtjevima EU. Mjere koje se izvršavaju su individualnog karaktera, a provode ih organi uprave na svim razinama. Jasno su naznačeni nosioci određenih aktivnosti, dok se zajedničke mjere provode implementacijom projekata koji su isti za sva četiri upravna nivoa, a koje razvija Ured koordinatora zajedno sa nadzornim timovima iz ovih šest oblasti. Ove aktivnosti finansiraju se iz Fonda za reformu javne uprave.

Četiri godine nakon usvajanja AP 1 bila je potrebna temeljita revizija ovog dokumenta jer su krajem 2010. istekli i posljednji rokovi postavljeni u ovom dokumentu. Revizija AP 1 izvršena je iz razloga što su brojni ciljevi već realizirani, postavljeni suviše ambiciozno ili na način koji ne garantuje dodatnu vrijednost u smislu koristi za građane, poslovne subjekte i društvo u cjelini. Realizacija AP 1 bila je do tada prioritetno usmjerena u pripremu i prihvaćanje zakona i podzakonskih propisa, dok se u novom AP 1 reforma javne uprave usmjerava na provođenje konkretnih mjera koji će imati direktne i mjerljive koristi za građane, poslovne subjekte i društvo u cjelini. Kod revizije AP 1 stavljen je naglasak na konkretnije ciljeve, a u istom smislu predložena je promjena u načinu praćenja i izvještavanja o realizaciji mjera. Indikatori uspješnosti postavljeni su na takav način, da samo produkcija propisa, strategija, metodologija i drugih dokumenata ne znači i uspješnu realizaciju cilja, nego su za uspješnu realizaciju potrebni konkretni rezultati (na primjer poboljšanje zadovoljstva korisnika, ušteda vremena i novca za građane, poslovne subjekte ili proračun). Ovaj plan trebalo je provesti do kraja 2014. godine.

Reforme opisane u Akcijskom planu 1 Strategije RJU imale su za cilj razviti opće upravne kapacitete u svim granama uprave. Ovaj opći kapacitet je ključan, ali sam nije dovoljan da stvori politike i pruži usluge u više sektora, za koje su odgovorni država, entiteti i ostali nivoi vlasti. Dodatno, proces pridruživanja EU će zahtijevati određene sektorske reforme kako bi se stvorila institucionalna baza za usvajanje Acquis Communautaire. Stoga je, kroz Strategiju reforme javne uprave bio predviđen i razvoj Drugog akcijskog plana, a reforma je trebala obuhvatiti razne sektore javne uprave. Ovaj dokument nikada nije pripremljen.

Nakon isteka Strategije RJU i Revidiranog akcionog plana 1 2014. godine, reforma javne uprave se nastavila 2015. godine kroz tekuće projekte i druge nezavršene aktivnosti iz Revidiranog akcijskog plana 1. Međutim, istek Strategije RJU i usvajanje Reformske agende za BiH zahtijevaju novi pravac za reformu javne uprave u BiH. Informacija o aktivnostima u procesu reforme javne uprave, koju je usvojilo Vijeće ministara BiH, kroz zaključke usvojene uz Informaciju daje ovlaštenje Uredu koordinatora da pripremi dokument, zajedno sa predstavnicima entiteta i BD, koji bi postavio dalji pravac za RJU.