Nezavisne novine: Za širenje neprimjerenih sadržaja putem internet stranica u BiH, kao što su pozivi na nasilje, mržnju, rat, netoleranciju niko nije kažnjen, iako je BiH potpisnica Međunarodne konvencije o računarskom kriminalu.
Iz Regulatorne agencije za komunikacije (RAK) su rekli da pitanje regulisanja sadržaja, uključujući i reklamiranje na internet portalima, nije u njihovoj nadležnosti.
"Po odredbama Zakona o komunikacijama, RAK je nadležna za izdavanje komunikacijskih dozvola, te donošenje pravila u oblasti emitovanja i telekomunikacija kao i za njihovo osiguranje. Kada je u pitanju Internet, Agencija samo može da izdaje dozvole za pružaoce usluga u toj oblasti", kazala je Amela Odobašić, portparol RAK-a.
Prema Međunarodnoj konvenciju o sajber kriminalu, koju je BiH ratifikovala 2006. godine, svaka članica je dužna da u nacionalno pravo ugradi odredbe po kojima se namjerno pomaganje ili podstrekavanje na izvršenje nekog prestupa katrakteriše kao krivično djelo.
"Za sadržaj je nadležan sud. Ukoliko sud naloži korisniku da sa svog servera ukloni sadržaj za koji je ustanovljeno da je nedopušten, uvredljiv, štetan, korisnik je dužan da bez odlaganja postupi prema takvoj odluci", objasnila je Odobašićeva.
Psiholozi upozoravaju da ovakvi sadržaji, posebno kada je riječ o mlađim generacijama, mogu da utiču na njihovo ponašanje, bude agresivnost, s obzirom da je Internet danas jedan od najzastupljenijih medija i manje-više dostupan svima. Stručnjaci poručuju da svakodnevnim čitanjem takvih sadržaja, obično praćenih "adekvatnim" slikama i snimcima, mogu da ostave dugoročne posljedice na mlade, pa i da oblikuju njihove poglede na svijet.
U Ministarstvu bezbjednosti BiH su rekli da Krivični zakon BiH ne sadrži odredbe koje se odnose na krivična djela računarskog kriminala, predviđena konvencijom, osim odredbi kojima je propisano kažnjavanje za dječju pornografiju i povredu autorskih prava.
Ni u banjalučkom Okružnom tužilaštvu nisu čuli da je neko "krivično gonjen zbog ovog delikta, osim za slučajeve dječje pornografije i upada u tuđe računarske sisteme".
U Ministarstvu pravde BiH kažu da će se do kraja mjeseca staviti na razmatranje novi nacrt zakona o sajber kriminalu koji se odnosi na ovu problematiku, na kojem će raditi i eksperti Savjeta Evrope za ova pitanja.
"Novim zakonom će sigurno biti propisane i zatvorske i novčane kazne. Još ne možemo ništa konkretno reći o novom zakonu, ali je sigurno da će propisi iz Konvencije o sajber kriminalu biti ugrađeni u taj novi zakon", rekla je Marina Bakić, portparol Ministarstva pravde BiH.
Prema riječima stručnjaka, cijela operacija ide preko hostinga, dijela na računaru koji stalno mora biti na Internetu, dok je domen zvanično ime sajta, koje se zakupljuje kod svjetskih organizacija koje se time bave.
Vladimir Kežić iz banjalučke firme za izradu internet stranica "3 Steps ICT" kaže da s obzirom na skupoću ovih operacija velike kompanije uglavnom iznajmljuju hosting.
"Na taj način se hosting može dobiti za 50 KM godišnje. Ovako do hostinga dolaze i mnoge organizacije ili pojedinci koji izrađuju stranice na kojima se pojavljuju neprimjereni sadržaji", kaže Kežić.
On napominje da se oni koji se bave postavljanjem takvih stvari na Internetu, registruju kod of-šor kompanija koje su van domašaja bilo kojeg poreskog sistema, zbog čega ovakvi problemi često postaju međunarodni.
"Te kompanije, vlasnici hostinga, imaju pravo na zaštitu privatnosti svojih klijenata, pa se stoga teško može ući utrag takvim stvarima. Ali pravi stručnjaci uz malo napora vrlo lako mogu otkriti ovakve počinioce", zaključuje Kežić.