U proteklom razdoblju mjerenjem transparentnosti vlasti i organa javne uprave bavile su se skoro isključivo organizacije civilnog društva. U toku 2016. godine njemački je GIZ po nalogu Vlade SR Njemačke zajedno s Evropskom komisijom podržao provedbu sveobuhvatnog istraživanja o proaktivnoj transparentnosti u BiH. Istraživanje je proveo Centar za društvena istraživanja
Analitika a rezultati su javno predstavljeni.
Međutim, namjera inicijative za proaktivnom transparentnosti u okviru Programa jačanja javnih institucija u BiH od njenog samog početka bila je da se pronađe održivo rješenje kako bi institucije same mogle procjenjivati svoj napredak.
Vijeće ministara BiH je usvojilo 3. decembra 2018. Politiku proaktivne transparentnosti, tj. informaciju Ureda koordinatora za reformu javne uprave u BiH kojom je jednim od četiriju zaključaka predviđeno da institucije Uredu same dostavljaju informacije o provedbi standarda i to na polugodišnjoj osnovi.
Stoga je međuinstitucionalna radna grupa za komunikacije u okviru Programa jačanja javnih institucija izradila tzv. alatku za samoprocjenu, tj. upitnik koji sadrži svih 38 standarda proaktivne transparentnosti te javnim institucijama omogućuje da na jednostovan i lak način prate svoj napredak i dostavljaju informacije o njemu Uredu koordinatora za reformu javne uprave. U drugoj polovini decembra 2018. i početkom januara 2019. godine ova alatka za samoprocjenu će biti pilotirana kako bi se prikupile važne povratne informacije o njezinoj funkcionalnosti te kako bi se posljedično unaprijedila prije sveobuhvatnijeg istraživanja.
Nadalje, budući da Strateški okvir za reformu javne uprave u BiH 2018-2022. već predviđa djelovanje u oblasti proaktivne transparentnosti može se pretpostaviti da će istraživanja i mjerenje biti i sastavni dio monitoringa napretka reforme.
Bitno je napomenuti da civilno društvo u BiH, u regiji Zapadnog Balkana kao i globalno nezavisno mjeri transparenost institucija po vlastitim metodologijama. Neki od takvih istraživanja su Balkan Barometer, koji provodi Regionalno vijeće za suradnju (RCC), a koje se zasniva na istraživanju javnog mnijenja po brojnim indikatorima. Jedna od indikatora za mjerenje javnoj mnijenja jeste i transparentnost, odnosno, vrijeme potrebno za dobivanje informacija od javnog sektora.