Plenarni sastanak tijela za praćenje procesa reformi u Bosni i Hercegovini održan je u Briselu 19. februara 2009. godine. Delegaciju Evropske komisije je predvodio Pjer Mirel, direktor u Generalnoj direkciji za proširenje. Delegaciju Bosne i Hercegovine predvodio je Vojin Mijatović, savjetnik predsjedavajućeg Vijeća ministara. Razgovor je bio fokusiran na pitanja vezana za pomirenje i regionalnu saradnju, ustav i vladavinu, jačanje administrativnih kapaciteta, civilnog društva, ljudskih prava i zaštite manjina, navedeno je u zajedničkom saopštenju.
Evropska komisija je podvukla da Bosna i Hercegovina treba da istinski ispuni ciljeve i uslove za zatvaranje Ureda Visokog predstavnika. Komisija je također naglasila da je razvoj ustavnog okvira BiH prijeko potreban i da se popis stanovništva u cijeloj zemlji treba održati do 2011. godine. Komisija je pozdravila Prudski sporazum kao korak u dobrom pravcu. Najavljeni sastanak lidera SNSD, SDA i HDZ u Mostaru će biti dobra prilika za nastavak ovog pozitivnog trenda. Sada je potrebno da se Sporazum prevede u konkretnu akciju i da dobije širu političku podršku kroz demokratske institucije Bosne i Hercegovine.
Evropska komisija je naglasila važnost provedbe Privremenog sporazuma i jačanja administrativnih kapaciteta u pogledu potpune provedbe Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. U vezi s tim, Evropska komisija je naglasila da se na državnom nivou mora uspostaviti Uprava za državnu pomoć kao što je to slučaj sa sektorom konkurencije.
Evropska komisija je pozdravila usvajanje Državne strategije za procesuiranje ratnih zločina i pozvala vlasti Bosne i Hercegovine da pažnju usmjere na njenu provedbu. Bosna i Hercegovina je potaknuta da poduzme mjere kako bi riješila pitanje usklađivanja zakona za vođenje sudskih procesa za ratne zločine na državnom i entitetskom nivou i da poboljša zaštitu svjedoka. Evropska komisija je pozvala Bosnu i Hercegovinu da preduzme neophodne mjere kako bi osigurala da se sudske procedure pravilno i pravovremeno provode, posebno kada su u pitanju ozbiljni predmeti ratnih zločina.
Priznajući izvjesni napredak u polju civilnog društva i ljudskih prava, Komisija je ohrabrila Bosnu i Hercegovinu da ulaže dalje napore kako bi uspostavila regularnu i sistematsku komunikaciju sa civilnim društvom. Naglasila je da sprovođenje odluka Komisije za ljudska prava Ustavnog suda BiH i dalje ostaje neriješeno pitanje. Konkretna akcija je također potrebna kako bi se nagomilani sudski slučajevi narušavanja ljudskih prava riješili i osiguralo njihovo sprovođenje. Komisija očekuje stalnu akciju u vezi sa zlostavljanjem zatvorenika i pritvorenih od strane policije i zatvorskih čuvara, kao i slučajeve fizičkih napada na novinare. Nadalje, naglašena je potreba za daljim poboljšanjem Zakona o nacionalnim manjinama.