Plenarni sastanak tijela za praćenje procesa reformi u Bosni i Hercegovini održan je u Briselu 19. veljače 2009. godine. Delegaciju Europske komisije je predvodio Pierre Mirel, direktor u Generalnoj direkciji za proširenje. Delegaciju Bosne i Hercegovine  predvodio Vojin Mijatović, savjetnik predsjedatelja Vijeća ministara. Razgovor je bio usredotočen na pitanja vezana za pomirenje i regionalnu suradnju, ustav i vladavinu, jačanje administrativnih kapaciteta, civilnog društva, ljudskih prava i zaštite manjina, navedeno je u zajedničkom saopćenju.

Europska komisija je podvukla da Bosna i Hercegovina treba istinski ispuniti ciljeve i uvjete za zatvaranje Ureda Visokog predstavnika. Komisija je također naglasila da je razvitak ustavnog okvira BiH prijeko potreban i da se popis stanovništva u cijeloj zemlji treba održati do 2011. godine. Komisija je pozdravila Prudski sporazum kao korak u dobrom pravcu. Najavljeni sastanak  lidera SNSD, SDA i HDZ u Mostaru bit će dobra prilika za nastavak ovog pozitivnog trenda. Sada je potrebno da se Sporazum sprovede u konkretnu akciju i da dobije širu političku podtporu kroz demokratske institucije Bosne i Hercegovine.
Europska komisija je naglasila važnost provedbe Privremenog sporazuma i jačanja administrativnih kapaciteta u pogledu potpune provedbe Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. U vezi s tim, Europska komisija je naglasila da se na državnoj razini mora uspostaviti uprava za državnu pomoć kao što je to slučaj sa sektorom konkurencije.

Europska komisija je pozdravila usvajanje Državne strategije za procesuiranje ratnih zločina i pozvala vlasti Bosne i Hercegovine da pažnju usmjere na njenu provedbu. Bosna i Hercegovina je potaknuta da poduzme mjere kako bi riješila pitanje usklađivanja zakona za vođenje sudskih procesa za ratne zločine na državnoj i entitetskoj razini i da poboljša zaštitu svjedoka. Europska komisija je pozvala Bosnu i Hercegovinu da poduzme nužne mjere kako bi osigurala da se sudske procedure pravilno i pravovremeno provode, posebice kada su u pitanju ozbiljni predmeti ratnih zločina.
Priznajući izvjesni napredak u polju civilnog društva i ljudskih prava, Komisija je ohrabrila Bosnu i Hercegovinu da ulaže daljnje napore kako bi uspostavila regularnu i sistematičnu komunikaciju sa civilnim društvom. Naglasila je da provdeba odluka Komisije za ljudska prava Ustavnog suda BiH i dalje ostaje neriješeno pitanje. Konkretna akcija je također potrebna kako bi se nagomilani sudski slučajevi narušavanja ljudskih prava riješili i osigurala njihova provedba. Komisija očekuje stalnu akciju u vezi sa zlostavljanjem zatvorenika i pritvorenih od strane policije i zatvorskih čuvara, kao i slučajeve fizičkih napada na novinare. Nadalje, naglašena je potreba za daljnjim poboljšanjem Zakona o nacionalnim manjinama.