Potencijalno, skoro svi će biti u mogućnosti koristiti vaše informacije online. Prema podacima Regulatorne agencije za komunikacije iz aprila 2018. broj internet pretplatnika u BiH je 700 578 i kontinuirano raste. Stopa internet penetracije prema istom izvoru iznosi 86,77%6. Poređenja radi, stopa u Njemačkoj u 2017. iznosi 90%.

Čak i ljudi koji ne koriste internet (nemaju pametni telefon, pristup internet infrastrukturi, javnim bibliotekama ili internet kafeima) su potencijalni korisnici informacija, jer drugi s njima mogu podijeliti informacije usmeno ili u štampanoj formi.

Vrijedi analizirati ko su najčešći korisnici vaših informacija i kategorizirati ih. U mnogim slučajevima, najčešći korisnici vladinih infomacija u BiH su (ne nužno ovim redom):

  • građani koji potražuju određenu uslugu (npr. novu vozačku dozvolu), traže ostvarivanje nekog prava (mnpr. pravo na žalbu) ili izvršavaju neku obavezu (npr. plaćaju kaznu)
  • državni službenici iz ostalih institucija koji potražuju infomaciju da bi napisali izvještaj, pripremili projekt ili sastanak i sl.
  • državni službenici i zvaničnici u instituciji koji infomacije koriste za interne komunikacijske potrebe (“Jesam li nešto propustio?”, “Kako su moje kolege ovo uradile?”, “Neko je nešto pomenuo na sastanku i želim da provjerim.”)
  • novinari koji pripremaju priču i imaju tijesan rok (“Koji je tačan naziv institucije?”, “Ko je za ovo nadležan?”,“Ko je direktor koji je o ovome govorio na konferenciji za medije?”, “Šta ovi rade?”)
  • uposlenici organizacija civilnog društva koji prave izvještaj, istražuju, pišu projekat ili pripremaju konferenciju
  • istraživački novinari koji su tek počeli istraživati neku temu i žele nešto da otkriju
  • studenti koji istražuju za potrebe svojih teza i kojima nije jasno ko ima koje podatke
  • aktivisti koje zanima uzrok i šta ćete povodom nečega poduzeti ili to tek planirate
  • istraživači međunarodnih, regionalnih i lokalnih istraživanja, rang lista i studija, koji pokušavaju uvrstiti vaše podatke u svoj dokument ili brzo stupiti s vama u kontakt telefonski ili posredstvom elektronske pošte
  • angažovani na projektima tehničke pomoći i u donatorskim organizacijama koji gledaju šta
    ste prethodno uradili ili šta trenutno radite u projektu kojeg oni podržavaju
  • konsultanti koje unajmljuju donatori (npr. Evropska komisija) i koji sjede u Briselu istražujući na koji način mogu razviti preporuke za određeni napredak.

U redu je pretpostaviti da većina ljudi neće shvatiti vaše informacije 100%. Ovo je rezultat činjenice da je mnogo informacija napisano administrativnim jezikom, koji ostalima nije lako razumljiv. Dokumenti, takođe, često slijede unaprijed definisanu strukturu koja se traži u javnoj upravi, a koja može biti neintuitiva prosječnom čitaocu. Ovo vrijedi ne samo za ljude nižeg stepena obrazovanja, već i i za visokoobrazovane kojima tema ili žargon nisu bliski.