Bosna i Hercegovina je 24. septembra 2014. godine zvanično pristupila multilateralnoj globalnoj inicijativi Partnerstvo za otvorenu vlast. Partnerstvo za otvorenu vlast (eng.Open Government Partnership-OGP) je globalna multilateralna inicijativa za transparentnost i otvorenost rada tijela javne vlasti, a njene učesnice su države koje se članstvom u Partnerstvu obavezuju na konkretne mjere i djelovanje u oblastima transparentnosti, osnaživanja učešća građana u vlasti, borbe protiv korupcije i uvođenja novih tehnologija koje čine javnu upravu što efikasnijom.
Ideju o osnivanju Partnerstva prvi put je iznio predsjednik SAD-a, Barack Obama, tokom svog govora u Skupštini UN-a u septembru 2010, a iduće godine je potpisana Deklaracija o otvorenoj vlasti od strane 8 država, koje su postale članice Upravnog odbora OGP inicijative – Brazil, Filipini, Indonezija, Južnoafrička Republika, Meksiko, Norveška, SAD i Velika Britanija. Od 8 inicijalnih članica OGP inicijativa sada broji 70 članica i svake godine broj zemalja koje pristupaju inicijativi je u porastu. U prethodnim godinama postojanja inicijativa je ostvarila mnogobrojna postignuća, koja između ostalog uključuju preko 2.500 mjera i aktivnosti koje su zajedno razvile i provele organizacije civilnog društva i vlade, a u velikom broju zemalja zahvaljujući OGP-u uspostavljen je stalni forum za dijalog između vlasti i civilnog društva. Sve ove mjere imaju za cilj da učine rad vlada efikasnijim, transparentnijim i odgovornijim i da ostvare transformativan učinak na cijelu zajednicu.
U osnovi OGP inicijative leže vrijednosti iz Deklaracije o otvorenoj vlasti. Pristankom na pristupanje Partnerstvu, države članice izražavaju: 1. Svijest o potrebi za otvorenom vlašću – svjesnost da građani žele otvoreniju vlast, učešće u javnom životu i vlast koja će biti transparentna, odgovorna, efikasna i osjetljiva na potrebe građana. 2. Individualni pristup članstvu u Partnerstvu – prepoznavanje da svaka država odabire vlastiti pristup učešću u Partnerstvu, a koji je u skladu sa državnim prioritetima, okolnostima i željama građana. 3. Odgovorno ispunjavanje obaveza – prihvatanje odgovornosti preuzimanja obaveza u promovisanju transparentnosti, borbe protiv korupcije, osnaživanja građana i korištenja novih tehnologija u cilju efikasnije i odgovornije vlasti. 4. Otvorenost u saradnji sa građanima i promocija transparentnosti – zastupanje načela otvorenosti u zajedničkim naporima vlasti i građana da se osigura progres, inovacije i sigurnost zajednice, te prihvatanje načela transparentnosti i otvorene vlasti, s ciljem postizanja višeg nivoa blagostanja, dobrobiti i ljudskog dostojanstva.
Brojne su prednosti učešća u inicijativi sa aspekta države, a neke od njih su zajednički rad institucija vlasti i organizacija civilnog društva, prema načelu kooperativnosti i saradnje, inovacija procesa saradnje i izrade politika, zajedničkog stvaranja i upravljanja, pozitivan efekat u afirmaciji i podizanju ugleda zemlje na međunarodnom planu, poboljšanje u poslovanju, u oblastima ekonomije i inovacija – posebno u pogledu otvorenosti podataka, poboljšanje funkcionisanja administracije – efikasnost, učinkovitost i borba protiv korupciji, te,mogućnost jačanja povjerenja građana u institucije vlasti i njihov rad. Sa aspekta građana prednosti se ogledaju između ostalog u većem osiguravanju pristupa informacijama koje su im potrebne kako bi mogli ocijeniti političke odluke vlasti kroz praćenje i analizu tih informacija, povećanu efikasnost i kvalitet dobivenih javnih dobara i usluga, te veće učešće građana i civilnog društva u procesima donošenja i provođenja javnih politika.
Od pristupanja pa do unazad par mjeseci BiH je u potpunosti stagnirala po pitanju ispunjavanja obaveza predviđenih OGP inicijativom. Tako je BiH propustila dva roka za kreiranje prvog Akcionog plana koji bi nas trebao dovesti jedan korak bliže ka stvaranju otvorene vlasti koja je odgovorna prema svojim građanima. U potpunom odsustvu institucionalnih aktivnosti neformalna koalicija organizacija civilnog društva, koju čine Transparency International BiH, Centar za društvena istraživanja Analitika, Centar za zastupanje građanskih interesa, Centar za istraživačko novinarstvo i UG Zašto ne radila je na izradi alternativnog akcionog plana za BiH putem organizacije sastanaka radnih grupa u periodu juli-septembar 2015. Ovaj proces rezultirao je formulisanjem 13 mjera u nekoliko oblasti: pristup informacijama, učešće javnosti, informacione tehologije i otvoreni podaci te fiskalna transparentnost, rad javnih preduzeća i integritet vlasti. Način izrade ovog prijedloga Akcionog plana bio je participativan i podrazumijevao je formulisanje zajedničkih prijedloga po održanim raspravama u koje su bili uključeni ne samo predstavnici koalicije već svi zainteresovani pojedinci i organizacije te predstavnici vlasti.
Nakon višegodišnjeg zastoja te brojnih apela civilnog društva upućenih vlastima da otpočnu sa ispunjavanjem obaveza i aktivnostima na formiranju Savjetodavnog vijeća, čiji je osnovni zadatak da koordinira proces javnih konsultacija i pripremi prijedlog okvirnog Akcionog plana za implementaciju inicijative, Vijeće ministara BiH je u oktobru 2016 godine, donijelo Odluku o osnivanju Savjetodavnog vijeća inicijative „Partnerstvo za otvorenu vlast“, te uputilo poziv svim nivoima vlasti da imenuju svoje predstavnike u rad ovog tijela. Takođe, na osnovu javnog poziva, imenovana su u rad Savjetodavnog vijeća i četiri predstavnika organizacija civilnog društva. Stručnu i administrativnu pomoć radu Savjetodavnog vijeća Inicijative pružat će Ured koordinatora za reformu javne uprave na osnovu potpisanog Memoranduma o saradnji sa Ministarstvom pravde BiH.
Od prioritetne je važnosti da vlasti imenuju svoje predstavnike u Savjetodavno vijeće čim prije i da proces izrade Akcionog plana konačno otpočne. jer je novi rok za predaju Akcionog plana juni 2017.godine. Vrijeme na raspolaganju je veoma kratko a posao pred BiH veliki. Pitanje je da li BiH sebi može dozvoliti još jedno propuštanje roka i urušavanje već ionako ne veoma zavidnog ugleda na međunarodnoj sceni. Prema dosadašnjoj dinamici stvari čini se da još jednom vlasti ne pokazuju konkretnu volju za unapređenjem situacije i gledaju na inicijativu Partnerstvo za otvorenu vlast kao još jedan projekat civilnog društva. Vlasti u povećanoj transparentnosti i otvorenosti trebaju da prepoznaju vlastiti interes i prednosti u smislu boljeg funckionisanja administracije, veće efikasnosti, ušteda, a posljedično i većeg povjerenja građana u njihov rad te poboljšanog kvaliteta usluga.
Ključno je naglasiti da Partnerstvo za otvorenu vlast počiva na vrijednostima koje su u cijelosti su komplementarne vrijednostima na čije se poštivanje BiH obavezala i raznim drugim dokumentima u procesu pridruživanja Evropskoj uniji. Principi Partnerstva za otvorenu vlast i implementacija mjera u okviru ove inicijative u direktnoj je vezi sa provedbom reforme javne uprave,koja je jedan od prioritetnih zahtjeva EU i ključnih stubova u procesu proširenja zajedno sa vladavinom prava i ekonomskim upravljanjem. Ne zaboravimo da i Reformska agenda veoma jasno afirmiše pricipe transparentnosti i efikasnosti javne uprave, te u tom smislu i predlaže konkretne mjere. Ostaje nam da vidimo i na primjeru OGP inicijative u kojoj mjeri će deklarativna podrška reformskim procesima za otvoreniju, efikasniju, odgovorniju, učinkovitiju upravu zaista zaživjeti na djelu.