Statistički sistem u BiH precizno reflektira generalni administrativni sistem zemlje. Fragmentiran je i višeslojan, s nizom preklapajućih nadležnosti, što ga čini složenim, sporim i neefikasnim, dok dva entitetska i državni zakon o statitici uzrokuju niz nedostataka u prikupljanju i diseminaciji podataka.
To je istaknula u Sarajevu Lajla Zaimović-Kurtović, istraživačica Asocijacije Alumni centra za interdisciplinarne postdiplomske studije (ACIPS), tokom javne tribine "Bezbroj strategija bez brojeva: stanje zvaničnih statistika u BiH" koja je održana 07. decembra 2010. godine u Sarajevu.
Istaknula je da nalazi ACIPS-ovog istraživanja ukazuju da administrativne izvore u BiH treba integrirati u bh. statistički sistem i dati im status zvaničnih proizvođača statistike, da statističke potrebe trebaju biti prioritet prilikom planiranja budžeta, kao i da treba povećati komunikaciju između korisnika i proizvođača statistike. Također, dodala je da mediji trebaju imati čvršću ulogu u jačanju svijesti građana o važnosti statistike.
Nijaz Avdukić iz Direkcije za ekonomsko planiranje BiH istaknuo je da nedostatak osnovnih statističkih indikatora postavlja niz prepreka kod donosioca odluka u BiH i da dovodi u pitanje kvalitet ključnih strateških dokumenata, dok je Sanel Huskić, predsjednik ACIPS-a, kazao da smatra da se i u statistički sistem BiH umiješala politika i da su oni koji prikupljaju statističke podatke pod raznim političkim pristiscima.
Stanje zvanične statistike u BiH ocijenio je nezadovoljavajućim i pomoćnik direktora Agencije za statistiku BiH Edin Šabanović i kao glavnu prepreku za provođenje određenih, strateških anketa naveo je nedostak finansijskih sredstava.
On je kao idealne države, gdje je odlično riješen statistički sistem, naveo Njemačku i Švicarsku, prenose agencije.