Poslovni i nevladin sektor kao i cjelokupna stručna javnost bili su isključeni iz procesa pripreme Strategije razvoja sistema javnih nabavki u BiH za period 2010. do 2015. godine, a ovaj strateški dokument najmanje pažnje je posvetio rak rani ove oblasti- namještanju tendera i korupciji u javnim nabavkama, navodi Udruženje Tender iz Banjaluke u današnjem reagovanju.
Podsjećamo, Strategija koju je pripremila Agencija za javne nabavke ima za cilj jačanja ovog sistema i principa transparentnijeg i efikasnijeg trošenja javnih sredstva. Dokument je u usvojen na sjednici Vijeća ministara BiH 26. avgusta 2010.
Udruženje Tender je ranije ove godine alarmiralo javnost infomacijom da više od petine ukupnog novca potrošenog na javne nabavke u Bosni i Hercegovini ili oko 400 miliona godišnje "pojede" korupcija. Nadležne institucije, tvrde iz udruženja, i dalje odbijaju da se uhvate u koštac sa ovom problematikom, a najzorniji dokaz za to je usvojena Strategija.
"U predloženoj Strategiji, što je za ne povjerovati, suštinu borbe protiv korupcije, umjesto proširivanja i pooštravanja mjera odgovornosti i dosljednje primjene istih protiv prekršioca, što su učinile druge zemlje u tranziciji, Agencija isključivo vidi u podizanju javne svijesti, obrazovanju, osposobljavnju i jačanju administrativnih kapaciteta", navode iz Tendera, pitajući se kojim to metodom i sredstvima se mogu ubijediti pojedinci, skloni korupciji, da se odreknu korupcije.
Ono ovom prilikom ukazuju Agenciji i svim najrelevantnijim faktorima u državi da se korupcija u javnim nabavkama jedino efikasno može suzbiti pooštravanjem i proširivanjem mjera odgovornosti, prije svega izricanjem novčanih kazni neodgovornim pojedincima u ugovornim organima koji ne poštuju odredbe Zakona o javnim nabavkama, ali i ponuđačima koji daju lažne podatke u svojim ponudama i koji ne poštuju potpisane ugovore.
Primjer dobre prakse i ovaj put smo mogli pronaći u zakonodavstvu susjednih zemalja, Srbije i Hrvatske. Tako, u novom Zakonu o javnim nabavkama Republike Srbije u 52 člana, a Zakona Republike Hrvatske u 11 članova, utvrđena je odgovornost za ugovorne organe i najodgovornije pojedince u istima sa predviđenim konkretnim novčanim iznosima koji dostižu u Srbiji 20.000 KM, a u Hrvatskoj čak 270.000 KM, što je nesumnjivo najefikasnija antikoruptivna mjera. U našem Zakonu sva odgovornost je u jednom članu,a najviši iznos novčane kazne 4.000 KM.
"To najbolje potvrđuje podatak da od 756 donesenih rješenja u 2009. godini u korist diskriminisanih i oštećenih ponuđača u postupcima provođenja javnih nabavki, niko od odgovornih u ugovornim organima nije ni disciplinski ni krivično odgovarao, a izrečena je samo jedna novčana kazna u iznosu od 1.000 KM, dok istovremeno niko od ponuđača nije bio obeštećen", kažu u Tenderu.
Oni navode i podatak da već četiri godine na zajedničkoj web stranici Agencije za javne nabavke i Ureda za razmatranje žalbi se ne objavljuju donesena rješenja, što je obaveza, prikrivajući tako od javnosti ugovorne organe i imena najodgovornijih u istima, kao i neodgovorne ponuđače koji učestvuju u koruptivnim dilovima.
Istina, Strategija koja je objavljena na 43 strane uglavnom se osvrće na tematiku uvođenjem elektronskih javnih nabavki, tek je u jednom poglavlju elaborirana borba protiv korupcije, za koju se kaže da kao „bolest savremenog društva ima niz štetnih posljedica na društvenoekonomski razvoj svake zemlje, pa tako i Bosne i Hercegovine".
Kao prva mjera za borbu protiv korupcije, u Strategiji se navodi dosljedna primjena zakona i podzakonskih akata i daljnja nadogradnja pravnog okvira.
"Potrebno je urediti cijeli sistem javnih nabavki, do dodjele ugovora, ali također razraditi i menadžment ugovora kroz propise o internoj i eksternoj reviziji. Naime, jedna od najrizičnijih faza u sistemu javnih nabavki je postupanje nakon zaključenog ugovora, te upravo ta faza treba da ima strogu kontrolu, kako bi se izbjeglo povećanje cijena iz ponude, primjena pregovaračkog postupka bez objave obavještenja, ukoliko nisu kumulativno ispunjeni uslovi koji se zahtjevaju", stoji u ovom strateškom dokumentu.
Nadalje pravnim okvirom je neophodno urediti i stroža pravila, odnosno uslove sudjelovanja privrednih subjekata u postupcima javne nabavke, ukoliko su oni na bilo koji način, interesno, vlasnički ili rodbinski, povezani sa ugovornim organom, stoji u Strategiji, uz opasku da je neophodno predvidjeti i ništavost ugovora koji su zaključeni na osnovu koruptivnog djelovanja.
Sankcija, navodi se u Strategiji, kao mjera sprečavanja korupcije u javnim nabavkama, iako je propisana Zakonom, nije polučila efekte, te je nužno sistem edukacije koordinirati i sa nadležnim institucijama kao što su SIPA, ministarstva unutrašnjih poslova entiteta, tužilaštva u BiH i sudovi, objavljeno je na portalu ekapija.ba