Dijalog između institucija vlasti i civilnog društva u BiH nije na zadovoljavajućem nivou, a naša zemlja je jedina u regionu koja još nema usvojenu strategiju razvoja civilnog društva, istakli su 23.juna neki od učesnika Foruma "Izgradnja partnerstva bh. vlasti, civilnog društva i EU u procesu integracije BiH u EU" u Sarajevu.
Ovaj skup je organizirala neformalna mreža organizacija civilnog društva Mreža "Sporazum plus" u okviru programskih aktivnosti na zagovaranju dosljedne primjene Sporazuma o saradnji između Vijeća ministara BiH i NVO sektora, posebno dijela koji se odnosi na izgradnju dijaloga vlade i civilnog društva u procesu približavanja BiH Evropskoj uniji.
Učesnici Foruma su naglasili da se dosadašnji dijalozi o najvažnijim pitanjima za građane BiH, kao što su reforma ustava i evropske integracije, vode u uskom krugu lidera političkih stranaka, bez prisustva akademske zajednice, organizacija civilnog društva i građana.
"Dijalog vlasti i civilnog društva ne funkcionira najbolje, ali put BiH prema evropskim integracijama nije moguć bez mobilizacije kompletnog bh. društva", kazao je predstavnik Centra za promociju civilnog društva Ševko Bajić.
Naveo je da će ovaj skup rezultirati donošenjem preporuka s ključnim smjernicama za jačanje ovog dijaloga, razmjenu informacija te mobilizaciju svih kapaciteta nevladinog sektora, vlasti i EU institucija.
Task menadžer za razvoj civilnog društva u Delegaciji EU u BiH Džemal Hodžić napominje da država BiH nema uspostavljenu instituciju koja će biti nadležna za saradnju s civilnim društvom.
Ističe, da su entitetske vlade i Vlada Brčko Distrikta već napravile određene korake u tom smjeru te da postoje političke odluke o uspostavi takvih institucija u okviru ovih vlada.
Hodžić je kazao da EU podržava razvoj civilnog društva u BiH te da je u postojećem okviru IPA programa razvijeno nekoliko projekata koje ciljaju na razvoj partnerstva između civilnog društva i vladinih institucija te poboljšanje saradnje unutar samog civilnog društva o sektorskim pitanjima.
"Očekuje se da kroz određeni period civilno društvo bude razvijeno do tog nivoa da aktivno učestvuje s vladinim institucijama u razvoju određenih politika, zakona, strategija", naglasio je Hodžić.
Predstavnik Vanjskotrgovinske komore BiH Igor Gavran smatra da saradnja civilnog sektora i vladinih institucija zavisi od nivoa vlasti, ali i od samih nevladinih organizacija. Dosadašnja praksa pokazuje da su neke organizacije aktivnije i uspješnije, a da jedan dobar broj njih nemaju dovoljno kontakata s vlašću.
"Ovakvo grupisanje organizacija dat će prostora svakoj od njih da se uključe u ovakve projekte i mnogo jače i jedinstvenije sa svojim stavovima utiču na vlasti", smatra Gavran.
Zvanični dokument s preporukama, koji će biti usvojen na ovom forumu, bit će distribuiran glavnim akterima uključenim u proces EU integracija u BiH, s apelom da ih pažljivo razmotre i uzmu u obzir u svojim budućim aktivnostima.
Jedna od preporuka vlastima jest da deklarativno izraženu političku volju i spremnost za razvoj dijaloga i saradnje s organizacijama civilnog društva i praktično potvrde kroz dosljednu primjenu i dalji razvoj potpisanog Sporazuma.
To se prije svega odnosi na uspostavu institucionalnih mehanizama saradnje s nevladinim organizacijama, odnosno hitno okončanje procedure za formiranje ureda za saradnju s ovim organizacijama i savjeta za razvoj civilnog društva Vijeća ministara BiH te sličnih mehanizama na nižim nivoima vlasti.