Nezavisne novine: Uprkos padu bruto društvenog proizvoda, velikom broju otpuštenih radnika, te povećanju siromaštva, prosječna plata u BiH u vrijeme recesije nije doživjela ozbiljniju promjenu, što ukazuje na nepouzdanu domaću statistiku, koja stvara nerealnu sliku stanja u zemlji, ocjenjuju ekonomski analitičari.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, prosječna plata u BiH u novembru prošle godine iznosila je 791 KM i bila je za 1,9 posto veća nego u istom mjesecu 2008. godine (776 KM), kada je recesija počela da zahvata zemlju.
"Iz ovog proizlazi da u ekonomskoj krizi prosječno bolje živimo nego na početku njenog izbijanja, što je apsurdno. Domaća statistika stvara lažnu predstavu i unosi zabunu", konstatuje Duljko Hasić, ekspert Spoljnotrgovinske komore BiH.
Nerealna slika, obrazlaže Hasić, stvara se time što Agencija svojim istraživanjima obuhvata samo plate zaposlenih u pravnim licima isplaćene u tekućem za prethodni mjesec.
Prednjači finansijski sektor, na začelju trgovci
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, najviše zarađuju zaposleni u oblasti finansijskog posredovanja, gdje je prosječna plata u novembru prošle godine iznosila 1.236 KM. Potom slijede zaposleni u djelatnosti snabdijevanja električnom energijom, gasom i vodom s prosječnom platom od 1.127 KM, te zaposlenici javne uprave, odbrane i obaveznog socijalnog osiguranja 1.107 KM. Najmanju primaju zaposleni u građevinarstvu 521 KM, hotelima i restoranima 523, te u trgovini na veliko i malo 541 KM.
"U ovaj obračun ne ulaze neredovna primanja zaposlenih u kompanijama, a poznato je da je takvih u prošloj godini bilo 20 do 30 posto. Plate su u takvim subjektima umjesto dva-tri mjeseca u prošloj godini počele kasniti četiri-pet mjeseci, što očigledno ne ulazi u izračun prosjeka zarada zaposlenih. Da ne govorimo o tome da je u 2009. godini 75.000 radnika zbog recesije ostalo bez posla", pojašnjava Hasić.
Konstatuje da je ovakva statistika nepouzdana za analize stvarnog ekonomskog stanja i donošenje strateških odluka i da očito odgovara političkim krugovima.
"Ne zaboravimo da se ovakva nerealna prosječna plata kakvu iskazuje statistika uzima kao osnov za obračun naknada u nadzornim i upravnim odborima, te za obračun ministarskih i drugih plata", upozorava Hasić.
Agencija za statistiku BiH u svojim metodološkim objašnjenjima potvrđuje da podatke o prosječnim neto plaćama po zaposlenom iskazuje prema obavljenim isplatama u tekućem za prethodni mjesec. Podaci o platama, kako navode, prikupljaju se izvještajem koji se u pravnim licima popunjava na osnovu evidencija o platama. Podacima nisu obuhvaćeni zaposleni u obrtu i slobodnim profesijama, kao i pripadnici odbrane. Prema podacima Agencije, u novembru 2009. u poređenju s istim periodom 2008. godine najveći rast prosječnih plata zabilježen je u sektoru snabdijevanja električnom energijom, plinom i vodom 8,1 posto.
Hasić smatra da je to rezultat povećanja primanja u elektroprivredama, koje su u prošloj godini imale rekordan izvoz struje, a ostvarile su i zavidnu dobit.
Osim toga, plate su povećane u sektoru ostalih društvenih, socijalnih i ličnih uslužnih djelatnosti (4,6 posto), te trgovini na veliko i malo (3,9 posto). Istovremeno, najveći pad prosječne plate zabilježen je u poljoprivredi (8,2 posto) i ribarstvu (5,1 posto). U djelatnosti finansijskog posredovanja nije bilo promjena u visini prosječne plate, a na gotovo istom nivou kao godinu ranije ostale su plate u građevinarstvu i prerađivačkoj industriji.