Skoro dvadeset posto nepismenih građana svrstava Bosance i Hercegovce u najmanje pismene u Evropi.
Ovome treba dodati i iznimno visok postotak apstinencija od pohađanja škole, čak i obaveznog osnovnog obrazovanja. Dodatna otežavajuća okolnost je neupućivanje ženske djece u škole, što je posebice izraženo u ruralnim sredinama.
Porazni rezultati
Kada je u pitanju visoko obrazovanje, tu su podaci još nepovoljniji. Dok u EU-u više od 50 posto starije generacije upisuje fakultet, u SAD čak i 81 posto, u BiH je sa skromnih 13-15 posto na dnu evropske ljestvice.
"Ovako poražavajuće rezultate većim dijelom je moguće popraviti cijeloživotnim učenjem. BiH je takođe krenula u tom smijeru. To već rade mnoge kompanije, vladina i nevladina udruženja, zavodi za zapošljavanje i mnogi drugi. Nažalost, to je sve nepovezano i neorganizirano.Tako se, primjerice, nigdje ne mogu naći podaci o obuci, kao ni materijalna ulaganja, ali ni naručitelji, korisnici i sl. Spomenula bih ipak jednu strategiju koja je, bolje reći, u izradi konačne verzije. Radi se, naime, uz finansiranje i vođenje Evropske trening fondacije iz Torina. Tu se pokušalo snimiti stvarno stanje u oblasti obrazovanja odraslih i dati neke preporuke", istakla je Jadranka Mihić, task menadžer Izaslanstva EK.
Bijela knjiga
Dok je Organizacija za privrednu suradnju i razvitak (OECD) u nastojanju da ubrza razvitak društva još 1996. godine predložila integracijsku strategiju koja se temelji na cjeloživotnom učenju, BiH priprema svoju strategiju više nego desetljeće kasnije. Tu istu godinu Evropski parlament je proglasio Evropskom godinom cjeloživotnog učenja.
"Evropska komisija je objavila tzv. Bijelu knjigu u kojoj su opisane sve upute, koncepcije i načela cjeloživotnog učenja. Taj vid učenja je iznimno važan za BiH imajući u vidu što smo slabo obrazovani. Obrazovanje je dosta zapušteno i ne posvećuje mu se posebna pažnja", istakla je Mihić, prenosi portal ekapija.