Nezavisne novine: Više hiljada bh. gastarbajtera posljednjih mjeseci se vratilo u domovinu nakon što su izgubili posao zbog ekonomske krize i recesije koja je pogodila zemlje u kojima su radili.
Prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje BiH, na evidenciju nadležnih službi prijavilo se ukupno 2.737 radnika po osnovu prestanka radnog odnosa u inostranstvu. Ekonomski analitičari ukazuju da je broj otpuštenih gastarbajtera vjerovatno i veći jer se dio njih još nije prijavio zavodima.
Manje doznaka iz inostranstva
BiH u prošloj godini bilježi manje doznaka od naših radnika u inostranstvu u odnosu na prethodni period zbog njihovog gubitka posla, smanjenja plata i povećanog straha za sopstvenu egzistenciju. Prema zadnjim podacima Centralne banke BiH, bh. gastarbajteri su rodbinu i prijatelje u domovini u prvih devet mjeseci prošle godine pomogli s oko 1,8 milijardi KM, a u cijeloj 2007. godini sa 2,7 milijardi KM. "Ukoliko se tokom ove godine po očekivanjima nastavi pad doznaka iz inostranstva, to će biti dodatni pritisak na tekući deficit BiH, koji se dijelom pokrivao i iz tog izvora", kazao je Goran Radivojac.
"Strani radnici, pa tako i naši, su prve žrtve recesije na Zapadu, a njihov povratak je prva direktna posljedica svjetske ekonomske krize po BiH", kazao je Goran Radivojac, profesor na Ekonomskom fakultetu u Banjaluci.
Prema zvaničinim podacima, čak 60 odsto od ukupnog broja vraćenih bh. radnika stiglo je iz Slovenije, njih 1.642, dok je 787 ostalo bez posla u Hrvatskoj. U Austriji je otpušteno 125 naših gastarbajtera, dok je 111 proglašeno tehnoloških viškom u Srbiji. Recesija je pogodila 39 radnika iz BiH u Njemačkoj, dok je nešto manje otpuštenih bilo u drugim zemljama, poput Crne Gore, Italije, Rusije, Švajcarske i Danske.
"Riječ je uglavnom o radnicima SSS, VKV i KV spreme koji su radili u auto-industriji, metaloprerađivačkoj, tekstilnoj industriji, kao i kompanijama koje su proizvodile tehničku robu i opremu. Primijećen je i određeni broj radnika koji su radili u građevinskoj industriji", kazala je Sanela Zeljković, referent u Agenciji za rad i zapošljavanje BiH.
Radivojac, takođe, ukazuje na to da bez posla ostaju mahom radnici na poslovima koji ne zahtijevaju sofisticirano znanje i specijalizovanu obuku.
"Oni koji su radili i dobili otkaz u auto-industriji sigurno nisu bili angažovani u projektovanju već na trakama za proizvodnju i obradi manjih dijelova", napomenuo je on.
Neka tradicionalna utočišta za radnike s ovih prostora presušila su zbog recesije, ali se, sa druge strane, kažu gastarbajteri, otvaraju nove "egzotične" destinacije. Momčilo Mirjanić iz Gradiške/Bosanske Gradiške, građevinski radnik koji hljeb zarađuje na području nekadašnjeg Sovjetskog Saveza, kaže da je situacija u Rusiji, kao najvećem tamošnjem tržištu, sve nepovoljnija.
"Dosta poslova u Rusiji je propalo zbog ekonomske krize i neredovnog plaćanja, pa se neki naši radnici vraćaju kući, a dio ih odlazi u Azerbejdžan, u čijem se građevinskom sektoru još ne osjeća kriza. Tamo trenutno, prema nekim procjenama, radi oko 1.000 radnika iz BiH i Srbije", kazao je Mirjanić, koji uskoro očekuje posao u Azerbejdžanu.