Oslobođenje: Javne institucije u Bosni i Hercegovini su glomazne i neefikasne, poslovno okru¬ženje se poboljšava, a privreda je i dalje u snažnom porastu. Tako nas je u 2008. godini vidjela Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD), koja će danas (četvrtak) u Sarajevu prezentirati izvještaj o tranziciji u prošloj godini koji se odnosi na našu zemlju.
Analitičari EBRD-a dali su nam prosječnu ocjenu 2,78 primjenjujući skalu od 1 do 4,33. Moglo bi se reći dobro smo prošli. No banka smatra da bi ocjena mogla i morala biti još bolja. Preduvjet tome, kako se ističe u izvještaju, nastavak je ustavnih reformi, što je od vitalnog značaja za stvaranje efikasnije države, dugoročni prosperitet i socijalnu koheziju.
Neprofitabilne banke
Bankarski sektor ju u 2007. nastavio da jača, ali je u prvom kvartalu 2008. godine ukupna profitabilnost banaka smanjena i povećana cijena finansiranja – ocjena je EBRD-a o financijskom sektoru u BiH. Na pitanje čemu se kada je u pitanju ovaj sektor možemo nadati u narednom periodu, mogući odgovor je da će valutni odbor i dalje predstavljati vitalno uporište za kreiranje politike, ali će i fiskalni pritisci i dalje biti snažni. Njihovo rješavanje će zahtijevati političko vodstvo i spremnost za saradnju na raznim nivoima.
Unatoč činjenici da je kvalitet poslovnog okruženja poboljšan, on je u odnosu na ostale zemlje u regionu najproblematičniji zbog birokratije i problema prilikom registracije preduzeća, dobivanja dozvola i korupcije i to je neophodno otkloniti.
Banka je uočila da je u 2008. godini došlo do pogoršanja fiskalne situacije, “posebno u Federaciji BiH, koja je imala probleme sa likvidnošću“. Unatoč činjenici da postoje uslovi za koordinirani pristup fiskalnoj politici, on nije potpuno primijenjen.
U dijelu izvještaja o strukturnim reformama, posebno liberalizaciji i privatizaciji, konstatuje se da je BiH postigla napredak u jačanju formalnih veza sa Evropskom unijom i integraciji u regionalne trgovinske strukture.
Što se tiče privatizacije, ona se i dalje “sporo odvija iako su tokom prošle godine bili vidljivi znaci napretka u nekim oblastima“. Konstatacija u nastavku ovog izvještaja je da se privatizacija kompanije
Aluminij iz Mostara još nalazi na mrtvoj tački. Kao razlog tome analitičari navode da nije postignut dogovor iz¬među vlade i odabranog kupca oko cijene dugoročnog snabdijevanja električnom energijom.
Tranzicijski izgledi i rizici, kao poseban dio izvještaja, sadrže više ohrabrenja od analize stanja. Uglavnom su povoljni, pod uslovom da se održi stabilnost u zemlji i regionu.
“U srednjoročnom periodu mogu se očekivati stope rasta od otprilike šest posto kao rezultat snažnih aktivnosti privatnog sektora i daljeg razvoja malih i srednjih preduzeća“, jedna je od ovdje prezentiranih ocjena.
No, u konačnici analitičari EBRD-a tvrde da se BiH ne može približiti evropskim integracijama bez stvaranja efikasnije države.
Izvještaj će u Sarajevu prezentirati glavni ekonomista EBRD-a Peter Sanfej, te i zbog te činjenice ovaj dokument i spomenuti događaj pobuđuju pažnju privredne i akademske javnosti, a nešto manje predstavnika vlasti, što je i razumljivo s obzirom na to da najveći dio kritičkih ocjena ide njima na dušu.