Institucije uprave u Bosni i Hecegovini do 31. marta ove godine ispunile su 39,82 % mjera iz Akcionog plana 1 Strategije reforme javne uprave.
Od početka implementacije Akcionog plana 1 najveći napredak je ostvaren reformskoj oblasti Javne finansije (46,35%), a najmanji u oblasti Informacijske tehnologije (31,36%). Najveći stepen implementacije mjera ostvaren je u Republici Srpskoj, koji izražen u procentima iznosi 45,36% stoji, između ostalog, u izvještaju o napretku praćenja AP 1 koji je Ured koordinatora za reformu javne uprave u BiH uputio Vijeću ministara BiH na razmatranje.
U reformskoj oblasti Izrada politika i koordinacijski kapaciteti nastavljene su aktivnosti na razvoju i implementaciji ključnih projekata za ovu oblast: „Skica razvoja centralnih organa vlada u Bosni i Hercegovini – Implementacija faze I”, „Jačanje BiH kapaciteta za strateško planiranje i razvijanje politika djelovanja – SPPD“, „Unapređenje pravila i procedura za izradu zakona, drugih propisa i općih akata u BiH” i „Transponiranje EU zakonodavstva u pravni sistem BiH“. Kada je riječ o napretku u oblasti Javne finansije uočene su velike razlike u uvođenju sistema trezora u općinama u Republici Srpskoj i Federaciji Bosne i Hercegovine. Od 63 općine u RS, sistem trezora uveden je u 37, dok je u Federaciji BiH, sistem trezora uveden samo u jednoj općini. U oblasti Institucionalna komunikacija, projekt „Uspostava mreže info polica“ koji je finansiran iz Fonda za reformu javne uprave u potpunosti i uspješno je implementiran, a još dva projekta, „Strateško komuniciranje“ i „Obuka službenika za odnose s javnošću”, također finansirani iz Fonda, su u fazi implementacije. U izvještaju je ukazano i na činjenicu da nepostojanje Agencije za informatičko društvo na nivou BiH, koja bi bila glavni nosilac planiranih aktivnosti u reformskoj oblasti IT, predstavlja problem sa bitnim uticajem na dinamiku implementacije AP 1.
Ured koordinatora za reformu javne uprave i dalje se suočava sa problemom nedostavljanja izvještaja od pojedinih institucija i upravnih nivoa. Pored toga, postoji i problem neadekvatnog kvaliteta podatka o napretku koje dostavljaju organi uprave nadležni za provođenje reformskih mjera, sa aspekta provjerljivosti i ispunjenja suštine definiranih metodologijom monitoringa napretka realizacije mjera Akcionog plana 1 Strategije reforme javne uprave.
Evidentirano je i kašnjenje u usvajanju Prijedloga zakona o plaćama i naknadama u organima vlasti Federacije BiH, te promjeranje roka pripreme novog Zakona o državnim službenicima i namještenicima u FBiH, kao i limitiranost i nedovoljan iznos sredstava koja se iz usvojenih budžeta izdvajaju za obuku i razvoj na svim nivoima uprave (u informacijama koje su dostavile nadležne institucije u reformskoj oblasti nedostaju egzaktni podaci o odobrenim sredstvima za tekuću godinu).
Nepostojanje centralne jedinice za odnose s javnošću u Vladi Brčko distrikta BiH, ugrožava učešće Distrikta u projektima reforme javne uprave i onemogućava provođenje mjera AP 1 u oblasti Institucionalna komunikacija na ovom upravnom nivou.
Ured koordinatora za reformu javne uprave preporučio je, između ostalog, osiguranje pravovremenog dostavljanja informacija koje institucije dostavljaju Uredu za izvještaj o praćenju napretka u implementaciji reforme. Uspostavljanje, odnosno popunjavanje centralne jedinicu za odnose s javnošću Vlade Brčko distrikta BiH, uspostavljanje i omogućavanje operativanog rada Agencije za razvoj informatičkog društva BiH, samo su neke od preporuka Ureda.
Pored izvještaja o napretku, Ured je Vijeću ministara BiH na razmatranje uputio i Kvartalni izvještaj o radu za period 01.01.-31.03.2010. godine.