Novi Zakon o slobodi pristupa informacijama (ZOSPI) na nivou institucija Bosne i Hercegovina (BiH) objavljen je u Službenom listu BiH 30. augusta 2023. godine, a na snagu je stupio osmog dana od dana objavljivanja. Prethodno je Zakon osvojen na sjednici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH (PS BiH) 22. augusta i na sjednici Doma naroda PS BiH 30. augusta 2023. godine. Zakon je usvojen uprkos brojnim kritikama nevladinih i međunarodnih organizacija.
“Usvajanje Zakona o slobodi pristupa informacijama na državnom nivou je primjer kako ne treba usvajati nove zakona. Ministarstvo pravde i Vijeće ministara su potpuno ignorisali sve komentare koje je civilno društvo dostavilo, a bilo ih je više od 200, bez da su dali ijednu rečenicu i obrazloženje zašto je to tako”, rekao je Srđan Blagovčanin, predsjedavajući Upravnog odbora Transparency Internationala BiH (Ti BiH) na konferenciji povodom Međunarodnog dana slobode pristupa informacijama koju je TI BiH održao u Sarajevu.
Blagovčanin je dodao da su ignorisani i komentari međunarodnih organizacija i stručnih tijela, poput SIGME i Direkcije za evropske integracije BiH.
Blagovčanin je napomenuo da je najveća manjkavost novog zakona to što je Žalbeno vijeće pri Vijeću ministara BiH tijelo za rješavanje žalbi u drugostepenom postupku.
“To tijelo niti ispunjava kriterije stručnosti, niti kriterije nezavisnosti. To nije rješenje koje će osigurati građanima pravo na pristup informacijama…’’, rekao je Blagovčanin.
Zakon predviđa i proaktivno objavljivanje informacija te uspostavu Centralnog portala javnih informacija čiji način organizacije i vođenja će se propisati posebnim pravilnikom koji će na prijedlog Generalnog sekretarijata Vijeća ministara BiH donijeti Vijeće ministara BiH u roku od devet mjeseci od dana stupanja na snagu zakona. Novi zakon umanjuje i ulogu Institucije ombudsmena BiH, te ne predviđa dovoljno oštre sankcije. Učesnici konferencije su naglasili i da je trebalo ići u pravcu rješenja koje predviđa da se sankcije izriču u slučaju kršenja samog zakona, a ne tek u situacijama kada se ne ispoštuje nalog upravnog inspektora.
Kao i prethodnih godina, Transparency International BiH je na Međunarodni dan slobode pristupa informacijama, koji se obilježava 28. septembra, predstavio rezultate istraživanje o primjeni ZOSPI-ja u javnim preduzećima i javnim institucijama. Iako BiH ima novi ZOSPI na nivou institucija BiH, i dalje su na snazi stari zakoni o slobodi pristupa informacijama na entitetskim nivoima.
“Prvi zaključak je da nema razlike između primjene zakona na različitim nivoima vlasti. Drugi zaključak jeste da imamo određeni napredak koji se se prvenstveno odnosi na formalnu primjenu zakona, na odgovore u zakonom propisanom roku. Međutim, s ozbirom da se zakon primjenjuje u BiH već dvadeset godina, to je nedovoljno’’, rekao je Marko Vujić, saradnik za pružanje pravne pomoći TI BIH, koji je predstavio rezultate istraživanja.
Istraživanje rađeno 2023. je pokazalo da je 49,7 posto javnih preduzeća te 79,5 posto javnih institucija odgovorilo u zakonski predviđenom roku od 15 dana. TI BiH je od 428 javnih preduzeća i od 792 javne institucije tražio informacije o sastavu upravljačkih organa (direktora i članova upravnog odbora), iznosima plata i naknada, podatke o broju zaposlenih te finansijske izvještaje za 2022.
Najčešći razlozi odbijanja dostavljanja informacija nisu se mijenjali zadnjih deset godina, te se odnose na to da tražene informacije predstavljaju obimnu dokumentaciju, da javni organi dostavljaju druge informacije u odnosu na tražene, da je javnim organima potreban duži period za dostavljanje, da ne mogu dati informacije u cilju zaštite povjerljivih komercijalnih interesa i zaštite privatnosti.
Zbog nedostavljanja informacija, TI BiH je pokrenuo preko 200 sudskih sporova.
“Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) se već 20 godina koristi Zakonom o slobodnom pristupu informacijama i on je za nas neprocjenjiv alat za istraživačke novinare za rad. Mi na taj način dobijemo jako važne informacije koje institucije često žele da sakriju, iako bi one trebale biti javne”, rekao je Aladin Abdagić, glavni i odgovorni urednik CIN-a.
CIN je do sada pokrenuo 16 sudskih postupaka za nedostavljanje informacija, a do konačne presude, koje su do sada bile u korist CIN-a, u prosjeku se čekalo po 18 mjeseci.
Pored starih izazova u primjeni ZOSPI-ja, sada slijede i novi. Jedan od njih je i koji će se zakon primjenjivati u Brčko Distriktu: da li novi Zakon o slobodi pristupa informacijama na nivou države kao što je to bilo i do sada, ili će Brčko Distrik donijeti novi.