SIGMA, zajednička inicijativa Evropske unije (EU) i OECD-a, koju pretežno finansira EU, izdali su revidirane Principe javne uprave (“Principe”) kao odgovor na zahtjev Evropske komisije . Cilj je bio izdvojiti vrijednosti i standarde dobrog javnog upravljanja kojima se mogu rukovoditi uprave proširenja i susjedstva EU u svojim reformskim naporima te koje mogu koristiti u rješavanju nedostataka u javnim upravama.
Principi javne uprave predstavljaju sveobuhvatan okvir standarda koji izražavaju vrijednosti i ponašanja koje građani i preduzeća mogu očekivati od moderne javne uprave. Osmišljeni su u cilju usmjeravanja uprava zemalja proširenja i susjedstva EU u reformskim naporima na rješavanju nedostataka u javnim upravama te ispunjavanju zahtjeva EU u kontekstu jednog od “temelja” procesa pristupanja. Za OECD, Principi predstavljaju instrument za širenje OECD standarda dobrog javnog upravljanja i za povećanje uticaja Organizacije u upravama u kojima SIGMA radi.
Političari i državni službenici iz drugih tranzicijskih zemalja također mogu koristiti ovaj okvir kao alat za kontinuirano unapređenje sistema javne uprave i kao smjernice za jačanje kapaciteta svoje javne uprave za izradu boljih politika za bolje živote, pružanje visokokvalitetnih i usluga usmjerenih na korisnike i za efikasno upravljanje javnim sredstvima, kao i u nastojanjima da potaknu transparentnost i odgovornost te izgrade povjerenje građana u javne institucije.
Prvo izdanje Principa javne uprave objavljeno je 2014. godine. SIGMA je pripremila revidirano izdanje sa ciljem da: 1) ažurira okvir u skladu sa najnovijim standardima i praksama u EU, OECD-u i drugim međunarodnim organizacijama; i 2) bolje odgovori na izazove s kojima se društvo suočava danas i u budućnosti, kao i na potrebu za responzivnim i agilnim javnim upravama da bi rješavale nastajuće političke prioritete i zahtjeve građana.
Principi su osmišljeni da budu “neutralni po pitanju politika”, čime se omogućava javnim upravama koje ih slijede da na bolji način ispunjavaju političke prioritete svojih vlada, kao i ekonomske, društvene, ekološke ili sigurnosne ciljeve. Danas se od javnih uprava očekuje da budu digitalnije, agilnije, inovativnije i zelenije nego 2014. godine.
Ova nova verzija odražava važnost potpunog prihvatanja potencijala digitalizacije, pouka izvučenih tokom globalne pandemije COVID-19 (jačanje agilnosti i otpornosti javne uprave i fleksibilnost radnih aranžmana), kao i očekivanja da javna uprava doprinosi rješavanju izazova okoliša, što uključuje i klimatske promjene i gubitak biodiverziteta. Ova nova verzija objedinjuje Principe za regije proširenja i susjedstva EU, te još jasnije i sažetije izražava EU vrijednosti i standarde za dobru javnu upravu. Tamo gdje postoje posebni standardi za pristupanje EU, oni su odvojeno naglašeni. Principi iz 2023. godine također proširuju opseg primjene van centra vlade kako bi se uključili regionalni i lokalni nivoi vlasti, sa ciljem poticanja koherentnog pristupa politikama. Revidirana verzija također odražava iskustvo i pouke koje su EK i SIGMA stekle od 2014. godine, kroz direktnu saradnju sa nacionalnim upravama i redovne aktivnosti praćenja.
Revidirane Principe možete preuzeti ovdje
https://www.sigmaweb.org/publications/Principles-of-Public-Administration-2023-edition-BCS.pdf
Podsjećanja radi, u martu 2022. godine, evropski ministri nadležni za javnu upravu dodatno su naglasili potrebu za atraktivnim, modernim i inovativnim državnim službama koje vode primjerom, transparentnim i otpornim javnim uslugama koje ispunjavaju očekivanja korisnika te visokokvalitetnim i inkluzivnim digitalnim javnim uslugama kojima se poštuju evropske vrijednosti. U novembru 2022. godine, na sastanku Odbora za javnu upravu na ministarskom nivou, ministri OECDa obavezali su se na “osnaživanje, promociju i jačanje temelja demokratija, svjesni potrebe da se suoče sa izazovima rastućih i mijenjajućih očekivanja građana po pitanju zastupljenosti, responzivnosti, otvorene vlade i integriteta institucija, kao i zelene politike, uključujući i kroz inovativne pristupe u javnom sektoru” i na “nastavak napora u izgradnji profesionalnih, djelotvornih i efikasnih javnih institucija, te visokoučinkovitog rukovodstva i državnih službenika u prilog jačim demokratijama.
EU i OECD prepoznaju da je dobro javno upravljanje ključni faktor za postizanje održivog razvoja, ekonomskog rasta, konkurentnosti i boljeg kvaliteta života, kao i za rješavanje ključnih izazova u društvu, kako danas tako i u budućnosti. Ove dvije organizacije dijele stavove o vrijednostima koje definiraju dobro javno upravljanje. OECD i EU pomažu vladama da upravljaju sve složenijim kontekstima i unapređuju javno upravljanje time što pružaju platformu za politički dijalog i razmjenu iskustava, razvijaju preporuke i pripremaju potrebne komparativne međunarodne podatke i analize. U EU je koncept “dobre uprave” postepeno definiran i uključen je u Povelju EU o temeljnim pravima. U svojoj Strategiji proširenja iz 2014. godine, Evropska komisija je istakla reformu javne uprave kao jedan od “temelja” procesa proširenja i predstavila je šest tematskih oblasti koje će kasnije tvoriti strukturu Principa. Revidirana metodologija proširenja EU usvojena 2020. godine stavlja “klaster temelja” u sam centar pristupnih pregovora: “Vjerodostojnost bi trebalo povećati jačim usmjerenjem na temeljne reforme nužne za uspjeh na putu prema EU-u, koje će sada imati još važniju ulogu u pristupnim pregovorima. Pregovori o temeljnim pitanjima otvorit će se prvi i zatvoriti zadnji jer će napredak u vezi s tim pitanjima određivati tempo pregovora.” 5 Temelji se bave ključnim međusektorskim i međusobno povezanim pitanjima koja sežu od vladavine prava, borbe protiv korupcije i ljudskih prava do funkcionisanja demokratskih institucija i reforme javne uprave. Pregovori u ovim oblastima će biti vođeni, između ostalog, mapama puta; mapa puta za reformu javne uprave bit će među mjerilima koja se traže od zemalja pregovarača. U oktobru 2022. godine, Komunikacija Evropske komisije o politici proširenja EU naglasila je ključnu svrhu javnih uprava da reagiraju na nove probleme i postižu rezultate za dobrobit građana, kao i glavne nedostatke u zemljama proširenja: “Javne institucije i uprave moraju biti spremne odgovoriti na društvene probleme i učinkovito provoditi politike. Modernizacija javnih uprava ostaje ključno pitanje u svim zemljama proširenja. Politizacija još uvijek narušava kapacitet javnih uprava i njihov ugled poželjnog poslodavca. Iako u načelu postoji svijest o potrebama za ključnim reformama za stvaranje uprava koje su profesionalne i koje se temelje na zaslugama, bit će potrebno više vodstva i truda za poboljšanje planiranja politika, javnih finansija, upravljanja ljudima i odgovornosti.” Kako bi povećala koherentnost, Evropska komisija usklađuje svoj pristup dijalogu sa državama članicama i zemljama kandidatima o važnosti kvalitetne javne uprave: “Komisija ima cilj da osigura visok stepen koherentnosti u svom pristupu politikama, uključujući i nakon pristupanja, kontinuiranim isticanjem značaja kvalitetne javne uprave i pružanjem ekvivalentnog okvira za procjenu u svrhu mjerenja kvaliteta javne uprave. Time se želi izbjeći situacija u kojoj se ‘teško postignute’ pozitivne reforme, na primjer u cilju profesionalne državne službe zasnovane na zaslugama, ponište nakon što zemlja postane članica EU.