Reforma javne uprave u Bosni i Hercegovini provodi se ”nevidljivim i još češće sporim koracima”…
”Pomaka u reformi javne uprave kroz provođenje ranijih strateških mjera je bilo, ali ključni aspekti reforme – njena depolitizacija i profesionalizacija, organizacijsko i funkcionalno restrukturiranje, uspostavljanje mehanizama odgovornosti i orijentacija ka građanima kao krajnjim korisnicima – i dalje su ostali kao izazovi za BiH”, kazali su za Bljesak.info iz Ureda koordinatora za reformu javne uprave.
Reforma javne uprave jedan je od šest ključnih prioriteta Evropskog partnerstva. Javna uprava sposobna za usvajanje i provedbu Acquis Communaitairea jedan je od najvažnijih preduslova za članstvo u Evropskoj uniji koja se provodi od 2006. godine na sistemski i strateški način.
U fokusu reforme nije smanjenje zaposlenih, ali jeste racionalizacija javne uprave i njena reorganizacija. Reformom se želi modernizirati javna uprava na način da za manje novca pruža bolje usluge građanima. Dodatno, želi se eliminirati utjecaj političkih stranaka i samovolja rukovoditelja institucija prilikom zapošljavanja državnih službenika.
Također, namjera je i da se ojačaju kapaciteti državnih službenika kako bi na profesionalan način odgovorili potrebama građana, ali i prilikom usklađivanja našeg zakonodavstva s evropskim. Reforma podrazumijeva i pojednostavljenje postupka koje uprava vodi kao i digitalizaciju usluga koje ona pruža građanima.
Promijene nevidljive i spore
Što se tiče napretka Reforme javne uprave u zadnjem Izvještaju Evropske komisije o napretku Bosne i Hercegovine na dobijanju kandidatskog statusa za Evropsku uniju, navodi se da zakoni o državnoj službi i dalje nisu međusobno usklađeni, a načela zasluga nisu sadržana u svim postupcima zapošljavanja, dok praćenje ljudskih resursa nije efikasno u otkrivanju nepravilnosti. Međutim navode, promjene su se u upravi događale, ali često ”nevidljivim i još češće sporim koracima”.
U izvještaju se navodi da su preduzeti pozitivni koraci u području upravljanja javnim finansijama:
– Usvojena je sveobuhvatna strategija upravljanja javnim finansijama (PFM) za cijelu zemlju, koju sada treba provesti
– Svaki nivo vlasti započeo je s provedbom PFM strategija.
– Državne institucije poboljšale su neke stručne obuke
– Entitet Federacija BiH izmijenio je Zakon o upravnom postupku
“Političko tijelo za donošenje odluka, koje će upravljati reformom javne uprave, tek treba uspostaviti kako bi efikasno upravljalo reformama. Stoga prošlogodišnje preporuke ostaju uglavnom važeće. U skladu s ključnim prioritetom 14 mišljenja, Bosna i Hercegovina treba dovršiti bitne korake za poboljšanje cjelokupnog funkcionisanja javne uprave osiguravanjem profesionalne i depolitizirane državne službe i koordiniranog pristupa kreiranju politika na nivou cijele zemlje”, ocijenjeno je u Izvještaju.
U sljedećoj godini Bosna i Hercegovina bi posebno trebala:
– Provesti državni strateški okvir za upravljanje javnim finansijama 2021.-2025. na državnom nivou i produžiti važenje postojećeg Strateškog okvira za reformu javne uprave na period 2023.- 2027. godina na državnom nivou i u entitetu Federacija BiH, te dovršiti i usvojiti strategije e-uprave na državnom nivou, te u entitetu Federacija BiH i Brčko Distriktu
– Potrebno je uspostaviti funkcionalnu koordinacijsku strukturu s političkim tijelom za donošenje odluka i poboljšati kapacitet koordinatora za reformu javne uprave za usmjeravanje provedbe reformi javne uprave na svim nivoima vlasti
– Osigurati profesionalni službenički sistem, izmjenama zakona o državnoj službi skladno načelima zasluga i uspostavom praćenja učinka na transparentnom upravljanju ljudskim resursima na svim novima vlasti radi otkrivanja nepravilnosti
– Podsticati administraciju orijentisanu na građanina razvojem koherentnog političkog okvira o pružanju usluga i povezanoj infrastrukturi e-potpisa na svim novima vlasti kako bi se pojednostavio i modernizovao upravni postupak i digitalizirale usluge za preduzeća i građane.
Blokada reformskih procesa
Najvažniji izazovi javne uprave danas su pitanje profesionalnosti i depolitizacije, ali i potreba da se ustanovi javnost rada kao osnovni kriteriji i da se javni organi pretvore u efikasni javni servis dostupan svim građanima prema jednakim uvjetima, smatraju između ostaloga, u Uredu koordinatora za reformu javne uprave.
Ističu, razlozi izostanka suštinskog napretka u reformi javne uprave višestruki. Dio problema, navode, leži u složenoj i neharmoniziranoj ustavnoj strukturi u BiH koja je neefikasna (javna uprava je regulisana na više nivoa vlasti), a dio problema proizlazi iz nespremnosti političkih elita, i pored deklarativih opredjeljenja, da krenu u provođenje neophodnih reformskih poteza.
Zbog različitih političkih apetita od 2018. godine, navode, imamo i blokadu Fond za reformu javne uprave.
”Novac još stoji neiskorišten na račinama, a mogao je za ove 4 godine biti upotrjebljen za projekte koji bi doprinijeli reformiranoj upravi. Očekujemo da će vlade produžiti važenje Strategije reforme javne uprave do 2027. godine te rješavanje pitanja političke koordinacije u reformi javne uprave”, kazali su iz Ureda.
Problem blokade određenih reformskih procesa spornim smatra i Enver Išerić, direktor Zavoda za javnu upravu u Ministarstvu pravosuđa FBiH.
”Problem s kojima se suočavamo je blokada određenih reformskih procesa od strane Vlade Republike Srpske, jer je, zbog neusvajanja Memoranduma o Fondu za reformu javne uprave, u Fondu neiskorištenih 10 miliona KM za realizaciju projekata predviđenih strateškim okvirom i akcijskim planom. Vlada Federacije usvojila je Sporazum o načinu utroška navedenih sredstava, ali takve odluke očekujemo od entiteta RS, Vijeća ministara i Brčko Distrikta. Za nivo Federacije Bosne i Hercegovine, problem predstavlja i nedostatak kadrovskih kapaciteta u Zavodu za javnu upravu, jer Federalno ministarstvo finansija i pored zaključka Vlade Federacije BiH, kojim se nalaže istom ministarstvu da u Budžetu Federacije Bosne i Hercegovine planira finansijska sredstva za jačanje Zavoda, nikada nije planiralo potrebna sredstva niti su osigurana na bilo koji drugi način”, kazao je Išerić za Bljesak.info.
On smatra da je Reforma javne uprave kontinuiran proces, te da je uslove koji su postavljeni od Evropske komisije moguće ispuniti samo uz jaku političku podršku i jačanje kapaciteta organa koji su zaduženi za taj proces.
SIGMA principi
Bosna i Hercegovina, slažu se naši sagovornici, svoje reformske procese treba uskladiti sa SIGMA principima za reformu javne uprave koji tvore osnovu za rad Evropske komisije u oblasti reforme javne uprave. Ovi principi, napominje, definiraju što dobro upravljanje podrazumijeva u praksi i navode glavne zahtjeve koje trebaju slijediti zemlje tokom procesa pridruživanja EU.
Naime, SIGMA principi postavljaju standarde prema kojima se mjeri postignuti napredak u procesu reforme javne uprave, uključujući i dio koji se odnosi na javne politike. Kako je strateško opredjeljenje zemlje punopravno članstvo u EU, za što je preduslov pored ostalih i ispunjavanje tzv. Madridskog (administrativnih) kriterija, SIGMA principi predstavljaju ključne parametre u odnosu na koje se mjeri ostvareni napredak zemlje.
Principi SIGMA podijeljeni su u šest reformskih oblasti – strateški okvir za reformu javne uprave, izrada i koordinacija politika, državna služba i upravljanje ljudskim resursima, odgovornost, pružanje usluga i upravljanje javnim finansijama.
Na ovim principima temelji se i Strategija reforme javne uprave.
Ne može preko noći
Izvještaji SIGMA-e za 2021. pokazuju napredak u većini područja reforme javne uprave od 2017. godine, unatoč pandemiji COVID-19 koja je započela početkom 2020. i široko rasprostranjenoj političkoj nestabilnosti.
U prosjeku, učinak administracija zapadnog Balkana poboljšan je od 2017. godine u svim oblastima osim strateškog okvira reforme javne uprave, gdje su sve uprave, osim Sjeverne Makedonije, bile u procesu uspostavljanja, obnavljanja ili proširenja svojih strategija reforme javne uprave u razdoblju 2020-2021.
Albanija i Srbija su pokazale najdosljednija i najznačajnija poboljšanja u svim oblastima. Sjeverna Makedonija je bila jedina administracija koja je unaprijedila svoj strateški okvir za reformu javne uprave i postigla dobar napredak u javnim nabavkama i odgovornosti.
Crna Gora je najviše napredovala u javnoj službi i ULJP.
Iz Ureda koordinatora za reformu javne uprave navode kako je činjenica da se javna uprava u našoj zemlji ne može reformirati preko noći, i da BiH ne može nastaviti svoj put ka EU ukoliko javnu upravu ne učini jednostavnijom, funkcionalnijom, transparentnijom i ukoliko javna uprava ne bude bila u službi svih građana BiH!
”Ako pogledate iskustva zemalja u regiji vidjet ćete da one iako su reformisale jednim dijelom svoje uprave – reforme i dalje traju jer uprava se iznova prilagođava evropskim trendovima. Prema zadnjoj ocjeni Evropske komisije BiH je još uvijek u ranoj fazi reforme javne uprave, a institucije su postigle ograničeni napredak. I ono što generalno izostaje jeste nedostatak političke posvećenosti reformama i dokazima koji govore o opredjeljenju za reforme”, kazali su za Bljesak.info iz Ureda.