SIGMA i OECD, organizacije koje imaju za cilj unaprijeđenje javnih uprava u zemljama Zapadnog Balkana, danas su organizirale online ministarsku konferenciju na kojoj je prezentiran monitoring izvještaj za 2021. godinu, odnosno napredak BIH, Albanije, Kosova, Sjeverne Makedonije, Crne Gore i Srbije u reformi javne uprave.
Ovaj monitoring izvještaj za 2021. obuhvatio područja: razvoj i koordinaciju politike, odgovornost, upravljanje javnim finansijama (upravljanje budžetom i unutrašnja kontrola i revizija) i javnu nabavku (isključujući koncesije i javno-privatna partnerstva).
Tokom prezentacije, predstavnici SIGMA istakli su da je, generalno govoreći, Albanija napravila najveći napredak u svim područjima dok Bosna i Hercegovina bilježi ograničen napredak u reformi javne uprave.
U prosjeku, učinak administracija zapadnog Balkana poboljšan je od 2017. u svim oblastima. Albanija je zabilježila napredak u četiri oblasti: razvoj politike i koordinacija, javne usluge i menadžment ljudskih resursa (HRM), pružanje usluga i upravljanje javnim finansijama dok je Srbija napredovala u oblasti pružanja usluga, odgovornosti i upravljanju budžetom i imaju sistem eksterne revizije sa najboljim učinkom.
Kosovo je najviše napredovalo u svojim sistemima upravljanja javnim finansijama, posebno u jačanju upravljanja budžetom. Sjeverna Makedonija napravila je poboljšanja u oblasti javne nabavke i odgovornost, a Crna Gora je najviše napredovala u javnoj službi i ULJP.
Na konferenciji je naglašeno da je SIGMA provela samo djelomičnu procjenu odabranih područja javne uprave u Bosni i Hercegovini, s naglaskom na razvoj politike i koordinaciju, odgovornost i neke aspekte upravljanja javnim financijama (upravljanje budžetom i javne nabavke).
U poređenju sa procjenom SIGMA-e iz 2017., napredak u svim tim područjima je ograničen, a nekoliko ozbiljnih nedostataka, koji su prethodno identificirani, ostaje neriješeno. Čak i ako postoji određeni napredak u zakonodavnom okviru, provedba je obično slaba i ne uspijeva postići glavne ciljeve reformi.
“Vlade na svim nivoima ne podupiru proaktivnu objavu informacija, nad kojima imaju dovoljno manevarskog prostora. Osim toga, vanjski nadzor nedovoljan je, jer javne institucije ne provode većinu preporuka Institucije ombudsmana”, navodi se u SIGMA izvještaju koji možete preuzeti ovdje.
Za potrebe prezentacije iz analitičkog izvještaja napravljan je i portal Principles of Public Administration – Data Portal koji na zanimljiv način prikazuje napredak zemalja u reformi javne uprave.
Dobro javno upravljanje igra ključnu ulogu u privrednom i društvenom razvoju, a pandemija COVID-19, koja je u toku, dodatno je naglasila važnost dobro funkcionirajuće i agilne vlade i javne uprave.
Demokratsko upravljanje i vladavina prava zahtijevaju sposobnu, odgovornu i efikasnu javnu upravu.
U svojim strategijama proširenja za 2014. i 2018. Evropska komisija istakla je reformu javne uprave kao jedno od tri glavna područja procesa proširenja EU.
“Rješavanje reformi u području vladavine prava, temeljnih prava i dobro upravljanje ostaje najhitnije pitanje za zapadni Balkan. Zemlje s jakim institucijama, profesionalnom državnom službom i javnim službama usmjerenim na korisnike bolje su u upravljanju krizom, a također stvaraju okruženje koje olakšava rast privatnog sektora, smanjuje siromaštvo i donosi rezultate za građane”, poručeno je s današnjeg skupa.
Uz predstavljanje ključnih nalaza iz izvještaja, ovo je bila prilika i za rapravu na ministarskom nivou o tome kako reforme javne uprave mogu poboljšati poslovno okruženje i doprinijeti konkurentnosti i općoj dobrobiti u regiji Zapadnog Balkana.
Konferenciji su prisustvovali i predstavnici Ureda koordinatora za reformu javne uprave.