BiH ima 3 predsjednika! Entiteti imaju po jednog! Imamo ukupno 14 vlada, vlade entiteta, Distrikta i 10 kantonalnih vlada!
Tu je i Vijeće ministara, predsjedavajući Vijeća ministara, premije entiteta, premijeri kantona! Imamo 136 ministara i ministarstava, 9 državnih, po 16 u entitetima, 8 do 12 u kantonima, 12 u Distriktu!
Imamo 13 parlamenata i jednu Skupšinu Distrikta, državni i entitetski parlament imaju dva doma! Imamo ukupno 615 zakonodavaca, 143 jedinice lokalne samouprave i isto toliko načelnika i gradonačelnika, zatim općinska i gradska vijeća koja broje od 11 do 35 zastupnika, prenosi Face TV.
Preko 80 sudova i preko 20 tužilaštava na različitim nivoima vlasti! Tu su i savjetnici, sekretari, glasnogovornici, administrativni radnici, radnici na šalterima i mnogi drugi!
Ovo je mali dio javne uprave u našoj zemlji. Da, zvuči konfuzno! Postavlja se pitanje – koliko je uopšte moguće da ovako složena javna uprava bude u službi javnosti?
Kako je kazala Anida Šabanović, direktorica Vanjskopolitičke inicijative BiH, i građani i šira javnost ne znaju šta uopće podrazumijeva javna uprava. S druge strane moramo naglasiti koliko je bitna javna uprava u ovom procesu za koji smo se kao država odlučili, a to je proces pristupanja EU i rad na 14 prioriteta u koje je uključena i sama reforma javne uprave.
Procesom reforme javne uprave upravlja Ured koordinatora za reformu javne uprave u BiH. Pored koordinatora uključene su i brojne istitucije i nevladine organizacije, a sve to uz podršku EU.
„Ključni akteri bez kojih se ne može zamisliti proces reforme javne uprave su Vijeće ministara BiH, Vlada FbiH, Vlada RS-a i Vlada Brčko distrikta, kao i delegacija EU koja nam kroz svoje fondove finansira taj proces, a predstavnik delegacije EU je i član Odbora fonda kojim se sve finansira“, kazao je zamjenik koordinatora za RJU, Darko Kasap. Koordinator za RJU FBiH, Enver Išerić, dodaje da je najveći dio posla oko reforme javne uprave na entitetima, s obzirom da entiteti i jedinice lokalne samouprave imaju najviše nadležnosti koje se tiču direktno građana.
Strateške oblasti kojima se bavi reforma javne uprave su izrada politika, koordinacija državnih službi, upravljanje ljudskim potencijalima, odgovornost, pružanje usluga i upravljanje javnim finansijama. Kako pokazuju istraživanja brojni su problemi u javnoj upravi BiH, a najveći nedostatak su transparentnosti i odgovornosti.
„U svim zemljama regije, pa tako i u BiH imamo problem sa transparentnošću. Iako se objavljuju godišnji izvještaji o radu institucija, imamo problem da se ne objavljuju podaci po sektorima“, naglasila je Šabanović.
Evropska komisija je u svojim preporukama od 2021. godine istakla kao jedan od problema i problem kadrovskog jačanja koordinirajućih struktura, dodaje Išerić. On je mišljenja, a to je zahtjev i Evropske komisije, da treba uvesti dodatne mjere, dodatni uslovi i dodatne kompetencije koje moraju ispunjavati državni službenici koji obavljaju poslove rukovodnog karaktera u organima državnih službi. Kao neke od problema Šabanović još ističe problem digitalizacije, e-uprave, e-usluga, edukacije državnih službenika i nemogućnost završavanja svih usluga na jednom mjestu.
I pored mnogo uloženih sredstava u Fondove za reformu javne uprave, u posljednjih nekoliko godina nije urađeno mnogo, a fondovi su blokirani zbog neaktivnosti vlasti i nemogućnosti dogovora. Ipak pronađeno je rješenje u saradnji sa EU. Kako je kazala Vedrana Faladžić, glasnogovornica Ureda za RJU BiH, trenutno su u fazi dogovori oko jednog dokumenta koji je jako važan za BiH, a na kojem insistira EU.
Dokument se odnosi na zajedničku platformu o principima i načinu provedbe novog strateškog dokumenta, odnosno utvrđivanja političke, operativne i tehničke odgovornosti za samu provedbu tog dokumenta. Enver Išerić dodaje da je preporuka Evropske komisije da se proces koordinacije pojednostavi, pa su zbog toga u dokumentu zajedničke platforme izostavljeni implementacioni timovi i kompletna odgovornost za ispunjenje svakog cilja iz akcionog plana prebačena je na institucije koje su odgovorne.
Išerić naglašava da je od EU dovoljno što nam pomažu putem donatora i obezbjeđuju sredstva za sprovođenje reformskih aktivnosti, te dovoljno je što nam pomažu u analizi postojećeg stanja i izradi preporuka. Kasap dodaje da EU kroz monitoring i kroz svoje članove koji su u Upravnom odboru koordiniraju i daju svoj doprinos u RJU u BiH.
„Na pitanje kada će se završiti reforma javne uprave ne može se odgovoriti sa datumom. To je proces koji traje i koji nema kraja. Unapređenje rada javne uprave je kontinuiran proces“, naglasio je koordinator za RJU na Federalnom nivou.
Reforma javne uprave je složen i dugotrajan proces. Činjenica je da se javna uprava u našoj zemlji ne može reformisati preko noći, ipak, BiH ne može nastaviti svoj put ka EU ukoliko javnu upravu ne učini jednostavnijom, funkcionalnijom, transparentnijom i ukoliko javna uprava ne bude bila u službi svih građana BiH!