Velika većina građana Bosne i Hercegovine prepoznaje značaj reforme javne uprave u našoj zemlji, ali mnogi nemaju jasnu predstavu o radu Kancelarije/ Ureda koordinatora za reformu javne uprave.
Kakva je važnost i koliki je obim posla koji radite?
Posao Kancelarije/ Ureda koordinatora za reformu javne uprave se odnosi na provođenje zajedničkih politika i procedura nadležnih organa u Bosni i Hercegovini u oblasti reformi javne uprave. Dakle, nosioci reforme javne uprave su četiri nivoa vlasti, a uloga Kancelarije je da provodi efikasnu koordinisanu aktivnost na reformi javne uprave sa svim odgovarajućim institucijama i organizacijama unutar BiH.
Kancelarija koordinira, usmjerava i prati reformu javne uprave kako bi njena unaprijeđena organizaciona struktura po ugledu na najbolje evropske prakse bila sposobna da provede cjelokupan proces evrointegracija Bosne i Hercegovine i učini je dijelom evropskog administrativnog prostora. Ukratko, Kancelarija pruža mišljenje predsjedavajućem Savjeta ministara BiH u najvažnijim pitanjima koja se tiču reforme javne uprave u institucijama Bosne i Hercegovine.
Koji su glavni ciljevi reforme javne uprave u Bosni i Hercegovini?
Generalno, reforma javne uprave u Bosni i Hercegovini, kao i kod zemalja članica Evropske unije, ima za cilj da osigura odgovornu, transparentnu, štedljivu, efikasnu, depolitizovanu i prema građanima orijentisanu javnu upravu. Ona treba da pojednostavi život građana i, u osnovi, rezultati reforme bi trebali da doprinesu da državni službenici postižu više uz manje troškove. Rezultati rada državnih službenika trebalo bi da budu dostupni građanima koji ih mogu ocijeniti.
Reforma javne uprave jedna je od najvažnijih reformi koja se provodi u zemlji. Potrebno je promijeniti sliku javne uprave ali i cijele zemlje. Ono što je najvažnije za građane je da će sve usluge dobiti znatno jeftinije i brže, imaće uštede u novcu a pri tome će ti procesi biti transparentni.
Reforma javne uprave se nalazi među četrnaest prioriteta koje je Evropska komisija postavila pred Bosnu i Hercegovinu kao uslov za dobijanje kandidatskog statusa. Šta se poduzima na ovom polju i koji je značaj vaše Kancelarije u ispunjavanju ovog prioriteta?
Od Bosne i Hercegovine se očekuje da reformiše javnu upravu u šest ključnih oblasti. Funkcionalna javna uprava zahtijeva profesionalnu državnu službu, kreiranje politika i zakonodavstvo na inkluzivan način, te na osnovu pouzdanih pokazatelja. Osim toga, moramo imati i jasno razgraničene odgovornosti između institucija i odgovornost prema građanima, a reformisana javna uprava mora biti osposobljena za pružanje usluga građanima i poslovnim subjektima.
Strateški okvir kojeg su usvojile sve vlade, kao i akcioni plan za njegovo provođenje koji je usvojen kasnije osigurava odgovarajući redoslijed i međusobnu povezanost reformi u različitim ključnim oblastima. Kancelarija generalno provodi koordinaciju, a nosioci na svim nivoima vlasti rade u svakoj pojedinačnoj oblasti.
Građani generalno smatraju kako se uprava u Bosni i Hercegovini ne modernizuje i da im se ne prilagođava dovoljno brzo. Kako promijeniti tu percepciju?
Kada se budu realizovale konkretne reformske mjere, naročito na lokalnim nivoima, u opštinama i gradovima, i kada se budu uvele usluge poput elektronskog potpisa i pečata, zatim kada ne budu postojale potrebe za ovjerama dokumenata, kada se stvore uslovi za “one-stop-shop”, odnosno registraciju preduzeća na jednom mjestu za jedan dan, tada će se moći i promijeniti ta percepcija. Bitno je poručiti građanima da je to kompleksan problem u zemlji ali BiH će generalno uz pomoć međunarodnih partnera iz EU prevazići ove teškoće i napraviti rezultate. Naprimjer, uvođenje elektronskih zdravstvenih knjižica umjesto starih kojima je potrebna ovjera je dobar primjer reforme zdravstvenog sektora.
Građani najlakše mijenjaju percepciju kada osjete konkretne mjere i dobiju konkretnu korist za sebe od reformi. Zato je potrebno da se sve mjere iz akcionog plana za reformu javne uprave i strateškog okvira provedu, a institucije treba da provode ove mjere. Ima niz primjera koji govore o tome da elektronske usluge, počev od ovih primjera koje smo naveli i koje podrazumijeva strateški okvir, daju dobre rezultate i podižu kvalitet usluga.
Da li je naša javna uprava spremna za promjene i na kakav otpor nailaze reformski procesi?
Pa generalno, javna uprava je spremna za promjene i obično blokade ili ono što usporava reformu javne uprave se odnosi uvijek na političku volju ili generalno govoreći politički mentalitet stranaka koje često nisu za reformu javne uprave i ne podržavaju te procese. Jednostavno, još uvijek vlada i dominira taj mentalitet koji na neki način javnu upravu drži zarobljenom u nekim starim stereotipima.
Nema još uvijek dovoljno depolitizovane javne uprave, nema dovoljnog stepena transparentnosti javnih nabavki, nema dovoljno otvorenih javnih procedura na kojima se insistira u reformisanoj javnoj upravi i to je generalno ono što nedostaje.
Proces koji je pred Bosnom i Hercegovinom bez sumnje otvara reformu javne uprave i to je proces koji se neće moći zaustaviti. Politika i političke stranke će morati da idu u stranu a reforma će se desiti u interesu građana koji trebaju javnu upravu za potrebe cijele zemlje i za razvoj ekonomije.
U sklopu reforme javne uprave bitno mjesto zauzima mjerenje zadovoljstva korisnika usluga. Zašto je to važno?
Mjerenje zadovoljstva korisnika je evropska praksa i uvijek morate da imate povratnu informaciju kako korisnici, građani gledaju na javnu upravu i da li su zadovoljni njenom efikasnošću i onim što bi reforma trebala da donese. Generalno govoreći, naše institucije su već u jednom vremenskom periodu u kojem smo mi do sad provodili istraživanje zadovoljstva korisnika, naviknute da odgovaraju na takva pitanja i da imaju jednu vrstu otvorenosti prema građanima kada je u pitanju taj refleks građana. Pohvalno je da među institucijama BiH postoji ta zainteresovanost za učešće u projektima standardizacije i unaprijeđenja usluga. Rezultati koji su do sada ostvareni potvrđuju njihovu volju da ISO standarde i CAF alate u potpunosti primjene u svrhu zadovoljenja potreba svojih korisnika.
Trenutna pandemija virusa COVID-19 naglasila je potrebu za modernijom, fleksibilnijom i odgovornijom javnom upravom. Kako je pandemija utjecala na vaš rad i vaše planove i koje smo to pouke mogli izvući iz nje?
Pandemija je bez sumnje limitirala rad institucija i državnih službenika, te je utjecala i na javnu upravu i na ekonomiju. Morali smo svi da se prilagodimo i mjerama koje je borba sa pandemijom podrazumijevala te preći na jedan drugačiji način rada koji je potvrdio potrebu i važnost elektronske uprave, korištenja elektronskih komunikacija i ta iskustva su sigurno nešto što možemo da iskoristimo.
Pokazalo se da nam je potrebna i kultura digitalizacije, odnosno da ljudi prihvate komunikaciju elektronskim putem i prednosti koje ona donosi. Sve te usluge su jeftinije i jednostavnije, i mi pokušavamo da provedemo neke pilot-projekte kao što je elektronska identifikacija novorođenčadi, pa možda u perspektivi i e-zdravstvo, elektronske knjižice. U osnovi svega treba da bude elektronski potpis a mi još uvijek nemamo Zakon koji bi bio podloga za elektronsku identifikaciju i komunikaciju uopšte.
Potrebno je raditi na tome da se stvori jedna kultura elektronske komunikacije, još uvijek to nedostaje i još uvijek naši ljudi vole da komuniciraju na tradicionalan način. Vidjeli smo na nekim istraživanjima Hrvatske i drugih zemalja iz regiona koje su u e-upravi otišle daleko ispred Bosne i Hercegovine da se ipak svi ti formati nedovoljno koriste. Potrebno je vremena da elektronska uprava zaživi ali taj proces, kao i proces sveukupne reforme javne uprave je nezaustavljiv i nezamjenjiv.
Tekst je nastao u okviru javne kampanje koju provodi Ured koordinatora za reformu javne uprave u BiH a podržava Program jačanja javnih institucija u BiH kao dio sveobuhvatne podrške vlada Ujedinjenog Kraljevstva i Njemačke provedbi reforme javne uprave u BiH. Mišljenja i stavovi izneseni u ovom tekstu ne odražavaju nužno službene stavove i politike vlada Ujedinjenog Kraljevstva i Njemačke i GIZ-a koji provodi Program jačanja javnih institucija u BiH.