Obraćanje Dragana Ćuzulana, koordinatora za reformu javne uprave na konferenciji koju su 14.03.2016. godine u Sarajevu organizirali Transparency International Bosne i Hercegovine TI BiH i Centar za istraživačko novinarstvo o rezultatima drugog monitoringa reforme javne uprave za 2014-2015. godinu.

"Uvažene dame i gospodo,

cijenjeni predstavnici medija

Jačanje demokratskih institucija, inkluzivan demokratski proces, te snažna uloga građanskog društva, kao i dalji pomaci u pogledu reforme javne uprave presudni su za proces pridruživanja naše zemlje porodici evropskih zemalja.  

Zajedno sa vladavinom prava i ekonomskim upravljanjem, reforma javne uprave je ključni prioritet u procesu proširenja. Funkcionalna javna uprava je neophodna za demokratsko upravljanje, a ona direktno utiče i na sposobnost vlada da pružaju javne usluge i potiču konkurentnost i rast. Cilj reforme javne uprave je veća transparentnost, odgovornost i djelotvornost kao i veći fokus na potrebe građana i preduzeća. Adekvatno upravljanje ljudskim resursima, bolje planiranje politike, koordinacija i razvoj, zdravi upravni postupci i poboljšano upravljanje javnim finansijama, uključujući upravljanje i ubiranje prihoda, su od temeljne važnosti za funkcionisanje države kao i za provedbu reformi potrebnih za integraciju u EU.

Reformisati upravu u BiH izazov je s kojim su suočavamo već desetljeće. Obaveza da upravu prilagodimo potrebama građana dodatno je potvrđena kroz usvajanje Reformske agende – političkog dokumenta koji, između ostalih ciljeva, postavlja neposredne i srednjoročne planove u oblasti reforme javne uprave. Jedan od tih ciljeva je i usvajanje novog strateškog okvira za provedbu reforme, o čemu će danas nakon prezentacije monitoring izvještaja biti više riječi.

Reforme u šest ključnih horizontalnih oblasti u javnoj upravi u Bosni i Hercegovini provode se od 2007. godine kroz realizaciju seta mjera definisanih prvo kroz Akcioni plan 1., a potom i kroz Revidirani Akcioni plan 1 čije je trajanje bilo do kraja 2014. godine. U pomenutim periodima realizovan je značajan broj reformskih mjera, što kroz zajedničke reformske projekte finansirane iz Fonda za reformu javne uprave, sredstava drugih donatora ili domaćih vlasti, što kroz pojedinačne napore institucija koje su kao nosioci reformskog procesa navedeni u pomenutim akcionim planovima. Pored toga, u proteklom periodu, proces realizacije značajnog broja planiranih reformskih ciljeva je započet, ali nije do kraja dovršen. Za neke od ovih reformskih ciljeva rezervisana su finansijska sredstva, pokrenute procedure javnih nabavki ili već djelimično realizovani projekti. Implementacija nekolicine ciljeva nije ni počela, iako su akcionim planom bili predviđeni i nosioci odgovornosti i precizni rokovi. Zbog svega ovoga, VM/vlade su dale saglasnost za nastavak provedbe ciljeva iz RAP1 i u narednom periodu.

Ured koordinatora za reformu javne uprave kao tijelo nadležno za koordinaciju procesa provedbe refome, te praćenje i izvještavanje o istom, redovno priprema godišnje izvještaje o napretku u implementaciji već pomenutih akcionih planova. Ured koordinatora je i nakon isteka rokova za provedbu Strategije za reformu javne uprave zajedno sa Revidiranim akcionim planom 1 nastavio pratiti napredak koje su institucije uprave u BiH postigle u provedbi reformskih mjera. Kao i svake godine, pripremili smo izvještaj o napretku i očekujemo uskoro njegovo razmatranje na Vijeću ministara BiH. Danas ne želim govoriti o napretku u svih šest reformskih oblasti, već se želim osvrnuti na aktivnosti u onim oblastima koje su bile u fokusu vašeg monitoringa.   

Još uvijek postoje značajni izazovi u reformskim oblastima javnih finansija. Napredak je postignut u uspostavljanju funkcije interne revizije kroz propise, institucionalne postavke i treninge. Planiranje budžeta i izvršenje su se popravili kroz uvođenje Informacionog sistema upravljanja budžetom. Međutim, za zadnjih pet godina, donošenje budžeta je bilo odgođeno, što pokazuje da sistem planiranja budžeta ne funkcioniše u praksi. Opterećenje dugom nastavlja rasti. Na kraju 2014. godine, ukupan dug je procijenjen na 36,9% bruto domaćeg proizvoda (BDP), za razliku od 33,9% na kraju 2013. godine. U oblasti javnih nabavki, zakonodavni okvir je uspostavljen i većinom je u skladu sa Direktivama EU. Trenutno, institucionalna postavka sistema nabavki je dobro definisana. Međutim, učinak svih uključenih institucija (posebno Odbora za žalbe) ostaje izazov. Sistem pravnog lijeka još uvijek ne funkcioniše kako treba: terenske kancelarije Odbora za žalbe u Banja Luci i Mostaru nisu osnovane; ni jedna odluka nije objavljena 2014. godine; a rješenje čeka zaostatak od nekih 500 slučajeva. Formalistički pristup Odbora za žalbe vodi čestom poništavanju tendera zbog manjih tehničkih grešaka i skoro isključivom korištenju cijene (cijene nabavke) kao jedinom kriterijumu dodjele ugovora, na štetu kvaliteta. U oblasti javno privatnog partnerstva i koncesija, zakonodavstvo i upravne postavke ostaju jako iscjepkane. Proceduralna pravila u oblasti koncesija / JPP nisu u skladu sa osnovnim principima EU.

Institucije uprave u BiH nisu napravile veće pomake ni u oblasti upravljanja ljudskim resursima. Značajan napredak je ostvaren u planiranju obuka i razvoju državnih službenika i ocjeni državnih službenika. Međutim, politike upravljanja ljudskim resursima i razvoja na osnovu zajedničkih i harmonizovanih principa nisu ustanovljene. Stvaranje do deset novih agencija za državnu službu za upravljanje ljudskim resursima na kantonalnom nivou u Federaciji BiH, pored četiri već postojeće (na državniom nivou, u entitetima i u Brčko distriktu), ide protiv zajedničkog pravca u zemljama EU i OECD-a, prema uspostavljanju zajedničkih centara za upravne usluge. Postoje pojedinačni sistemi za HRM na svim nivoima, ali oni samo djelimično ispunjavaju parametre koje bi trebao sadržavati HRMIS. Prisustvo direktnog ili indirektnog političkog uticaja na imenovanja viših rukovodnih pozicija je identifikovan kao jedan od izazova u Izvještaju o mjerenju početnog stanja OECD-a/SIGMA-e za 2015. godinu. Na problem politizacije državne službe posljednjih godina je ukazivala i Evropska komisija u svojim izvještajima,a izmjene zakona o državnoj službi na četiri upravna nova izazvale su mnogobrojne kritike javnosti. S aspekta reforme javne uprave ukidanje kategorije rukovodećih državnih službenika iz opsega državne službe uopšte, može dovesti do politizacije državne službe te proizvesti negativne implikacije budućih ocjena napretka u reformi javne uprave koje će biti provođene na osnovu SIGMA principa. Mi smo predložili Ministarstvu pravde BiH da razmotri neka druga rješenja, uključujući i uvođenje određenih mandatnih perioda za pojedine kategorije najviših državnih službenika. Kako su dosadašnji napori u polju reforme državne službe bili usmjereni na profesionalizaciju i depolitizaciju državne službe smatramo da se sve aktivnosti u ovoj oblasti trebaju uvažavati i očuvati rezultate dosad postignute kroz reformski proces.      

U oblasti odgovornosti, a što je evidentirano u SIGMA izvještaju, nije bilo značajnog napretka. Nema jasnog i sveobuhvatnog mehanizma za uspostavljanje i kontrolu nad institucijama podređenim vladi. Glavni nedostaci su manjak kriterijuma za razlikovanje između različitih tipova upravnih tijela i manjak procedura koje osiguravaju kontrolu nad osnivanjem novih institucija. Zakonodavni okvir za pristup javnim informacijama je uveden na državnom nivou, u entitetima i u Brčko distriktu. Međutim, ne postoje nezavisne nadzorne institucije koje imaju pravo izdati obavezujuće odluke i smjernice o provedbi pristupa javnim informacijama i nema mehanizama za monitoring otkrivanja informacija. Samo na državnom nivou, Upravni inspektorat Ministarstva pravde (MP) BiH je zadužen za inspekciju i monitoring u oblasti javnih informacija.

U domenu transparentnosti zabilježen je pomak kroz rad međuinstitucionalne radne grupe za komunikacije i upravljanje znanjem u okviru Programa jačanja javnih institucija. Zajedno sa TI BiH, Centrom za društvena istraživanja – Analitika i Centrom za istraživačko novinarstvo čeriti državne institucije: Direkcija za evropske integracije, Agencija za statistiku, Agencija za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta i Ured koordinatora proveli su kampanju o proaktivnoj transparentnosti u javnoj upravi u BiH. Izrađeni su dokumenti „Politika proaktivne transparentnosti u javnoj upravi″ i „Standardi proaktivne transparentnosti u javnoj upravi″, kojim se definišu standardi za proaktivno objavljivanje informacija od javnog značaja na internet stranicama institucija.

Ovo jesu mali pomaci, ali mi želimo da vjerujemo da smo na ovaj način potakli i mnoge druge javne institucije na proaktivnost i transparentnost rada.

I na kraju, želim istaći da će podaci vašeg monitoringa koristiti i nama u Uredu za buduće planove i praćenje provedbe reforme javne uprave".