Većina poslovnih ljudi u Bosni i Hercegovini korupciju vidi kao veliku prepreku u radu. Tokom majskog Foruma za prosperitet i zapošljavanje u Sarajevu, Evropska unija, Međunarodni monetarni fond, Grupacija Svjetske banke i Evropske banke za obnovu i razvoj, SAD i druge zainteresovane države donijeli su set mjera pretočenih u Sporazum za rast i zapošljavanje. Jedna od njih je i borba protiv korupcije.
Direktor Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije BiH Sead Lisak kaže da biznis istovremeno može biti izvor, što je, istina, rijetkost i žrtva korupcije, što je znatno češće u Bosni i Hercegovini. Svjesni toga, u Agenciji su posvetili znatnu pažnju korupciji u privredi, sa posebnim naglaskom na poslovanje sa budžetskim institucijama. U novoj Strategiji borbe protiv korupcije (2014-2019), odnosno Akcionom planu za njenu provedbu, predvidjeli su niz mjera za prevenciju ovog oblika korupcije u BiH.
Neshvatljivo čekanje
– Cilj tih programa i mjera je smanjivanje koruptivnog utjecaja na poslovanje sa budžetskim institucijama, poboljšanje transparentnosti i odgovornosti procesa javnih nabavki, te uvođenje mjera integriteta za takozvane biznis-subjekte. Ovi dokumenti su u završnoj fazi i trebali bi do kraja godine biti dostavljeni Vijeću ministara BiH na usvajanje, rekao je Lisak.
Giljotina propisa
– Projekat Giljotina propisa je dao rezultate u inspekcijskim organima gdje se eliminišu nepotrebne formalnosti i opterećenja. Pojednostavljenje Zakona o upravnom postupku je pretpostavka za kvalitetniji rad organa uprave, ojačana je uloga drugostepenog organa, uspostavljena je mjesna nadležnost, obaveza vađenja podataka po službenoj dužnosti bez opterećivanja građana i privrednih subjekata… Sve ovo je dobrim dijelom realizirano kroz projekte finansirane iz Fonda za reformu javne uprave kojima je cilj jačanje institucija i kapaciteta državnih službenika, što je jedan od preduslova za dobijanje statusa kandidata i pristupanje BiH EU, rekla je Borovac.
Od njega doznajemo da im se privrednici, ipak, do sada nisu obraćali sa zahtjevom za pomoć, jer je Agencija tek odnedavno počela funkcionirati sa minimalno prihvatljivim kapacitetima. U augustu ove godine dobili su nove uposlenike i time popunili dvije trećine svojih kapaciteta. Na osnovu raspoloživih kapaciteta, u novoj Strategiji i Akcionom planu za period 2015 – 2019, veli Lisak, predvidjeli su obaveze Agencije, između ostalih, i u oblasti ekonomije.
– Međutim, moram naglasiti da Agencija ne može istražno-represivnim mjerama djelovati protiv ekonomske korupcije, jer nema te ovlasti. Ono što mi možemo učiniti je da sagledamo stanje u toj oblasti, te donesemo preporuke i damo instrukcije koje će važiti za sve institucije na nivou i unutar države BiH, kazao je Lisak.
I pored neshvatljivo dugog čekanja da nadležne institucije osiguraju neophodne kapaciteti za rad, kaže da su uspjeli ispuniti većinu zadataka koji su pred njih postavljeni.
Agencija priprema Strategiju za borbu protiv korupcije i Akcioni plan za njenu provedbu za period 2015 – 2019, koji su neuporedivo detaljniji, konkretniji i angažovaniji u poređenju sa prethodnim strateškim dokumentima za borbu protiv korupcije u BiH.
– S obzirom na ograničene nadležnosti Agencije, ne može se očekivati od nas da pravimo čuda u pogledu sprečavanja korupcije. Za to je potrebna odlučnija politička volja, te spremnost institucija koje imaju direktni mandat da praktično provedu ono što Agencija bude preporučila, kazao je Lisak.
Potencijalni investitori se oslanjaju na istraživanja, poput Indexa percepcije korupcije Transparency Internationala (TI), prema kojima se BiH nalazi na dnu ljestvice u poređenju s drugim bivšim jugoslovenskim republikama. Predsjedavajući Odbora direktora TIBiH Emir Đikić napominje da investitori, i strani i domaći, žele sigurnost u poslovanju u svakom smislu. Pored političkih razmirica u BiH i realnih prepreka (nepostojanje transportne infrastrukture, previše nivoa vlasti sa svojim ovlastima, malo i rascjepkano tržište, različite stope nameta na različitim nivoima), investitori se, veli Đikić, susreću sa ogromnim problemom korupcije u BiH, koji šteti njenom imidžu koji se ogleda kroz Index percepcije korupcije, kao i kroz druga istraživanja.
– Ove stvari u startu odvraćaju investitore od BiH, šaljući im poruku da ovo nije država sa povoljnim uslovima za poslovanje, te da će dio investicije morati odvojiti kako bi se "olakšali” putevi do dozvola, odobrenja, institucionalne podrške itd. Poslovanje ometa i protežiranje jednih kompanija na štetu drugih, koje stvara monopole u određenim slučajevima i onemogućava konkurenciju, rekao je Đikić.
Kod nas toga nema
Almir Jazvin, direktor Preventa iz Visokog, firme koja radi punom parom i spada među deset najvećih izvoznika, kazao je kako je korupcija zaista veliki problem u Bosni i Hercegovini.
– Prema svim važećim izvještajima koji gledaju korupciju u BiH, evidentno je da je to veliki problem u državi. Međutim, mi u Preventu ne dopuštamo da nam to uopšte bude tema, niti da budemo uvučeni u tu priču. Kod nas toga nema, tako da i ne mogu mnogo o tome pričati. Da ste me pitali o investicijama u narednom ili poslovanju u proteklom periodu, odgovorio bih odmah, ali o korupciji ništa ne mogu reći, rekao je Jazvin za Oslobođenje.
Ova firma jedan je od rijetkih primjera koje ovaj problem u državi nije pogodio i svakako je za svaku pohvalu.
Državna koordinatorica za reformu javne uprave Semiha Borovac kaže da je strategija reforme javne uprave, posmatrana u cjelini, posvećena borbi protiv korupcije. Utemeljena je na jasnoj viziji koja predviđa javnu upravu koja će biti učinkovitija, djelotvornija i transparentnija, te koja će poslovati na osnovu transparentnih i otvorenih procedura, uz ispunjavanje svih uslova postavljenih evropskim integracijama, a time bi zaista postala sredstvom za kontinuirani i održivi društveno-ekonomski razvoj.
Nijedan propis ni u FBiH ni u RS-u ne može biti upućen na vlade ili parlamente dok ne prođe sve potrebne procedure i ne dobiju se mišljenja nadležnih organa o usklađenosti tog propisa sa evropskim standardima.
– Donesene su i strategije regulatorne reforme koje obezbjeđuju pojednostavljenje propisa i uklanjanje administrativnih prepreka radi boljeg poslovnog okruženja i u FBiH i u RS-u, čime se očekuje eliminisanje postojećih taksi te da se pojednostavi rad javne uprave na sveobuhvatnom nivou, kazala je ona.
Smanjiti barijere
Zaustavljanje korupcije na svakom nivou podrazumijeva političku volju za provođenje reformi koja u BiH, naglašava Đikić, trenutno ne postoji.
– Potrebno je smanjiti administrativne barijere za investiranje koje bi dovele do snižavanja troškova poslovanja, ali i diskreciju u odlučivanju. Potrebna je veća transparentnost u donošenju raznih mjera, kao i u funkcioniranju administracije, ali nažalost to su stvari na koje stručnjaci upozoravaju već godinama, kazao je on.
Đikić je naglasio da su određeni potezi rađeni pod pritiskom međunarodne zajednice, međutim, u posljednje vrijeme su u potpunosti zaustavljeni, iako su političarima puna usta reformi i privlačenja stranih investicija. (Izvor: Oslobođenje)