Vaše ekselencije, dame i gospodo, poštovane kolege,

Na početku, želim vam zahvaliti za priliku da govorim o Bosni i Hercegovini i njenom iskustvu u procesu reforme javne uprave, koja je pokrenuta prije više od desetljeća.

Iako prema ocjenama Evropske komisije, još nije dostigla željeni stepen učinkovitosti, efikasnosti, odgovornosti i transparentnosti upravnog aparata, Bosna i Hercegovina, kao složena, višeslojna država proteklih godina je napravila značajne, spore, ali kontinuirane pomake u reformi javne uprave, nastale kao rezultat zajedničkog napora različitih upravnih nivoa i širokog učešća umreženih službenika različitih institucija.

U kontekstu bosanskohercegovačkih iskustava, reći ću nešto o strateškom okviru za reformu javne uprave, koji je u BiH bio elemenat kohezije, uspostavljenom mehnizmu koordinacije reformskim procesom i fondu za reformu javne uprave kao uspješnom primjeru udruživanja domaćih vlasti i međunarodnih donatora.  

Pripreme za proces reforme javne uprave počele su 2003. godine, na inicijativu i uz snažnu podršku međunarodne zajednice. Kreiranju Strategije reforme javne uprave, kao jedinstvenog okvira za cijelu zemlju, prethodile su detaljne analiza funkcionisanja osam ključnih oblasti politika i izrada sistemskog pregleda horizontalnih upravljačkih struktura. Uočene nedostatke, prije svega odsutsvo jedinstvenog strateškog dokumenta za cijelu zemlju, rasparčanost znanja i resursa između 14 različitih uprava, pojava institucionalnih preklapanja i značajno slabljenje horizontalnih sistema i niz drugih slabosti, koji su bh. upravni aparat činili istovremeno glomaznim i nedovoljno snažnim da na koordiniran način odgovori na zahtjeve procesa pristupanja, nastojala je ispraviti nova Strategija i akcioni plan za reformu horizontalnih struktura, koji su usvojeni 2006. godine.

Ovaj plan usmjeren je na poboljšanju kapaciteta u šest ključnih horizontalnih oblasti: strateško planiranje, koordinacija i izrada politika, javne finansije, upravljanje ljudskim potencijalima, upravni postupci, institucionalna komunikacija i e-uprava.

Od 2006. godine, do danas, Bosna i Hercegovina je u velikoj mjeri ispunila prvobitni akcioni plan, te napravila revidiranu verziju, čije trajanje ističe krajem ove godine. Prema podacima iz juna do sada smo implementirali 46 od ukupno 76 odsto ciljeva, čiji je krajnji rok provedbe bio juni 2014. Naša je procjena da do kraja godine nećemo moći u potpunosti provesti ovaj plan. Prognoze, naime, pokazuju da ćemo imati najveći stepen provedbe u oblasti strateškog planiranja, koordinacije i izrade politika – oblasti koja je fokusirana na unapređenje procesa planiranja rada ministarstava i vlada, te izgradnju sistema koji će osigurati kvalitet propisa i drugih akata. Najmanji napredak očekujemo u oblasti upravljanja ljudskim potencijalima u okviru koje radimo na razvoju politika HRM-a, etici, planiranju i regrutovanju kadrova, upravljanju učinkom, obukama, upravljanju cjelovitim kvalitetom i brojnim drugim ciljevima.

Da bih ilustrirala do sada postignute rezultate, navešću samo nekoliko primjera: u oblasti javnih finansija nakon uvođenja trezorskog poslovanja, kreiran je savremeni informacijski sistem koji povećava efikasnost planiranja i upravljanja budžetom, osigurana je redovna izrada globalnog okvira fiskalnog bilansa i politika, te konsolidovanih računa javnog sektora, a napravljeni su i pomaci u internoj finansijskoj kontroli. U oblasti upravljanja ljudskim potencijalima uspostavljen je pravni okvir i kreirane centralne jedinice za HRM na svakom nivou, koje su umrežene i osiguravaju širok sprektar redovnih obuka za službenike. Stalno radimo na poboljšanju pravnog okvira koji regulira sve segmente državne službe, a u pripremili smo i okvir politike za razvoj upravljanja ljudskim potencijalima. U segmentu institucionalne komunikacije, uspostavljen je strateški komunikacijski okvir na svim nivoima, a vlade redovno godišne planiraju svoje aktivnosti. U ovoj oblasti uspostavili smo i kapacitete na svim nivoima, a radimo i na jačanju dijaloga sa civilnim društvom i građanima. U oblasti e-uprave, jedan od naših najznačajnijih projekata je uspostavljanje okvira interoperabilnosti, no u proteklom periodu stvarali smo zakonsku osnovu za elektronsko poslovanje, te gradili potrebne kapacitete za uvođenje informacionih tehnologija i elektronskih usluga. U oblasti upravnog odlučivanja pripremili smo program za poboljšanje kvaliteta upravnog odlučivanja, a radimo na edukaciji voditelja upravnih postupaka i inspektora, te jačanju kapaciteta za kontrolu propisa i uspostavu sistema redukcije administrativnih prepreka.

Sve ove aktivnosti proističu iz našeg strateškog okvira, ali one ne bi mogle biti uspješno provedene bez mehanizma koordinacije procesa reforme javne uprave, koji je, unatoč složenom procesu odlučivanja u BiH, bio uspješan i dobro ocijenjen u izvještajima koji su radili Evropska komisija i Sigma. Vodeća snaga procesa reforme u BiH je ured državnog koordinatora za reformu javne uprave, pozicioniran pri kabinetu predsjedavajućeg Vijeća ministara BIH, koji koordinira cjelokupan proces zajedno sa imenovanim koordinatorima entiteta i distrikta, te službenicima različitih nivoa vlasti i institucija, koji, okupljeni u nadzorne timove za svaku pojedinačnu reformsku oblasti sudjeluju u osmišljanju i provedbi reformskih aktivnosti. Ovaj, široko postavljen mehanizam omogućio je prije svega široko učešće institucija u reformskom procesu, razmjenu znanja i ideja, te koherentan pristup provedbi reforme na različitim upravnim nivoima.

Ipak, jedna od ključnih karakteristika bh. reformskog procesa jeste osnivanje Fonda za reformu javne uprave, koji je postao uspješan model, ne samo zajedničkog ulaganja  u početku međunarodnih, a posljednjih godina i domaćih sredstava, nego i model zajedničkog upravljanja donatorskim sredstvima, bez koje se zasigurno ne bi mogla provoditi reforma u BiH.

Fond za reformu javne uprave osnovan je 2007. godine memorandumom koji su potpisali nekolicina donatorima, među kojima je i Delegacija Europske unije u BiH, te vlasti Bosne i Hercegovine, kao sredstvo za realizaciju ciljeva zacrtanih Strategijom reforme javne uprave i akcionim planom. Novcem koji se nalazi u ovom fondu, u okviru Upravnog odbora zajedno upravljaju predstavnici domaćih vlada i strani donatori, a trošenje novca se odobrava na temelju projekata, čiji izlatni rezultati moraju biti direktno usmjreni ka ispunjenju ciljeve i aktivnosti iz akcionog plana.

Od 2008. godine, kada je Fond postao operativan, do danas, Upravni odbor je odobrio finansiranje 26 projekata. Većina tih projekata, njih 24, koncipirana je na način da donosi istovremene, koherentne promjene na svim, uključenim nivoima vlasti. Od 2011. godine novac u ovaj Fond počele su ulagati i domaće vlade.

Sve ovo, pratio je stalni razvoj procedura, te instrumenata za nadzor i praćenje provedbe mjera na svim upravnim nivoima i među institucijama, kao i praćenje efekata implementiranih projekata. Iako nismo uspjeli razviti do kraja sistem evaluacije, nadamo se da ćemo ovaj, kao i uočeni nedostatak adekvatnih indikatora učinka, razviti u nekim narednim reformskim fazama.

Bosna i Hercegovina tokom 2014. godine suočila se sa novim izazovima u procesu reforme javne uprave. Evropska komisija je u godišnjem izvještaju o napretku za 2014. godinu konstatirala da strateški okvir za reformu ističe krajem godine. Već sam rekla da su prethodne ocjene Evropske komisije da Bosna i Hercegovina nije dosegla standarde evropskog ekonomskog prostora. Mi smo, planirajući dalji razvoj reforme, uz tehničku podršku eksperata finansiranih iz IPA programa, sredinom 2014. razvili novi dokumenat RJU: Put naprijed, u okviru kojeg su se pojavila promišljanja o potrebi preispitivanja učinka dosadašnjeg procesa reforme u zemlji, te  kreiranja novih mjera za unapređenje horizontalnih upravljačkih struktura. U okviru istog dokumenta, već smo razmišljali o načinu poboljšanja upravnih usluga u različitim područjima politika, ali i efikasnijem, boljem korištenju informacionih tehnologija u okviru uprave, te jačanju veza sa civilnim društvom i građanima, u cilju povećanja otvorenosti, te jačanja transparentnosti i odgovornosti našeg upravnog sistema.

U tom smislu pozdravljamo inicijativu Komisije, a postavljeni prioriteti u okviru Strategije proširenja, te principi koje je razvila Sigma, biće koristan alat za pripremu novih dokumenata za naredni reformski period u BiH.