Start: Kada je 7.marta Upravni odbor za reformu javne uprave u BiH usvojio izvještaj o provedbi aktivnosti na uspostavi okvira interoperabilnosti, Vijeće ministara BiH, vlade entiteta i Distrikta Brčko dobile su set odluka čije usvajanje će omogućiti da sve javne institucije na svim nivoima vlasti međusobno razmjenjuju sve javne podatke koje posjeduju.
NALOG, ŠTA JE TO TAČNO?
Niko ko posjeduje neki javni podatak neće moći reći da ga ne želi ustupiti nekom drugom, ali će svako moći da traži samo informacije i podatke iz domena svoje djelatnosti. To je princip dosta sličan onom koji sada koriste Agencija za identifikacione dokumente, bivši CIPS i MUP-ovi, pojašnjava koordinatorica reforme javne uprave u BiH Semiha Borovac.
Ona napominje da je teško govoriti kada bi odluke mogle biti usvojene jer vlade imaju svoju dinamiku rada i raspored razmatranja dokumenata.
Važno je napomenuti da sve vlade usvajaju odluke, a ima ih devet, u istovjetnom tekstu koje im mi dostavljamo u paketu i jedina razlika će biti u tome koje institucije će biti imenovane kao odgovorne za poštivanje sporazuma. Jer, nakon uspostave okvira, Ured koordinatora propisuje standarde, a vlade potpisuju dugoročne sporazume koji će definisati način komunikacije i razmjene podataka, institucije zadužene za određeni dio posla i adrese za eventualne žalbe ili rješavanje mogućih problema u komunikaciji – kaže koordinatorica.
Pojašnjenja radi, kroz okvir interoperabilnosti će biti uspostavljeni standardi, smjernice, procedure i komunikacijski kanali za razmjenu i dijeljenje podataka, te uspostavljen informacioni sistem i aplikacije ili računarski programi koji omogućavaju tu razmjenu.
U praksi to znači da će institucije morati uspostaviti standarde za obradu i razmjenu računarskih podataka i stvoriti baze u informatičkim formatima koji se međusobno razumiju i mogu komunicirati jer sada, primjera radi, riječ nalog u različitim institucijama ima različito značenje, pa to znači da će morati biti usklađeni i rječnici termina koje će institucije koristiti.
Uspostavom ovog okvira institucije vlasti u BiH će, prije svega, postati interoperabilne unutar sebe ili horizontalno, jer to sada nije slučaj, a potom međusobno, ali će opet svako zadržati vlasništvo nad podacima.
NISU BAŠ SVI BILI SPREMNI
U Uredu za reformu javne uprave očekuju da će puna interoperabilnost u BiH biti uspostavljena do kraja 2015. Time će biti ispunjeni tehnički preduslovi za interoperabilnost sa EU, čime će opet i svi nivoi vlasti u BiH biti interoperabilni sa EU.
Ove godine trebala bi biti uspostavljena interoperabilnost među registrima privrednih subjekata i pravnih lica, na čemu se već radi, potom registri stanovništva i matičnih knjiga, a na kraju podaci o objektima, GIS-karte ili digitalne mape … Mi očekujemo da će ovim biti otvoren proces reforme javne uprave, jer toga nema bez ujednačavanja standarda – pojašnjava Semiha Borovac.
Proces će biti komplikovaniji u FBiH, jer je njena unutrašnja organizacija složenija.
Ali mislim da oni samo trebaju pravilno primijeniti postojeći model i standarde – kaže Borovčeva.
Cijeli proces i poštivanje obaveza će nadzirati Vijeće ministara BiH kao krovna institucija za interoperabilnost i to preko interresorne radne grupe ili određenog ministarstva.
Semiha Borovac priznaje da rad na ovom projektu nije išao lako, jer je bilo određenih otpora otvaranja baza podataka.
Sada su svi zatvoreni jedni prema drugima i veoma je teško naći neki zajednički element ili vrijednost oko koje bi se dogovorili. Ali, jako je važno znati da su i sada, na osnovu postojećih zakona, svi službeni podaci javni i da niko ne smije spriječiti pristup tim podacima koji su u njegovom vlasništvu, odnosno da mora ustupiti sve podatke koji su nekom potrebni za njegov rad. No, pokazalo se da nisu svi spremni odmah ustupiti sve podatke koje imaju, da žele provjeriti ko će ih i kako koristiti, kako će ih distribuirati … Ali, kroz realizaciju projekta i zahvaljujući naporima implementatora, raščišćene su sve dileme jer su ljudi u entitetima shvatili da im sistem koji imaju i koji postoji sam za sebe, neuvezan sa drugima, ništa ne predstavlja. S druge strane, teško se odlučuju za promjene, jer su već razvijali neke svoje standarde, sisteme i baze, potrošili sredstva, a sada treba uspostavljati nove, treba izraditi rječnike pojmova koji će za samo jedan nivo vlasti koštati za oko 50.000 KM, pa registar informacija za oko 50.000 i tako dalje – pojašnjava Semiha Borovac.
BANKE I DRUGI SISTEMI
Ona se slaže sa ocjenom da cijeli sistem ipak djeluje kao nešto zasnovano na dobrovoljnosti, što u BiH, s obzirom na aktuelnu situaciju i ranija iskustva u sličnim procesima, nije garancija uspjeha.
Ali sve vlade članica EU i cijela EU funkcioniše na istom principu i praksa se pokazala da s vremenom institucije same traže unapređenje sistema. Velika Britanija već ima petu verziju interoperabilnosti, jer se stalno otvaraju nove potrebe, a to s vremenom postaje industrijski standard. Uostalom, svi radimo u interesu građanja, a ovo će njima učiniti mnogo jednostavnijim korištenje usluga koje dobivaju od javne uprave. Recimo, rodni list ćete moći izvaditi bilo gdje u BiH, bez obzira na to gdje ste rođeni i u RS taj sistem već funkcioniše. Građani će moći plaćati određene usluge na taj način, jer će se javna uprava kasnije povezivati sa bankama i drugim sistemima – pojašnjava koordinatorica.
U institucijama BiH se ne priča mnogo o ovom procesu, a iz Delegacije Evropske komisije u BiH objašnjavaju da okvir interoperabilnosti predstavlja uspostavu komunikacije između institucija javne uprave na svim nivoima koje imaju potrebu zajednički raditi na pružanju usluga građanima, privrednim subjektima i drugim institucijama i da je princip usaglašen između svih nivoa uprave.
Okvir sadrži specifikaciju usaglašenih elemenata poput modela, standarda, rječnika, koncepata, principa, zajedničkih politika i vodilja. Sukladno strateškom opredjeljenju BiH za pridruživanje EU, javna uprava treba, kod uspostave okvira za upravljanje aktivnostima iz područja interoperabilnosti, uzeti u obzir i Okvir EU iz 2010.godine, posebno standardnu podjelu pregovaračkih područja, te ustavne ovlasti svih nivoa vlasti, a kako bi se postupak pridruživanja mogao kvalitetno provoditi – kažu u Delegaciji.
Ranije su predstavnici EU u BiH objasnili da je javna uprava u BiH velika, složena i sa nadležnostima koje se često preklapaju, uz dupliciranje funkcija i nejasnu podjelu odgovornosti po različitim nivoima vlasti, ali da reforma nema neophodnu političku podršku potrebnu za modernizaciju uprave i da EU, iako sistem javne uprave nije predmet EU acquisa, pruža podršku reformi jer poboljšanja u upravi predstavljaju jedan od ključnih faktora za uspješan proces evropskih integracija u kom javna uprava treba da funkcioniše u skladu sa principima profesionalnosti, odgovornosti, političke neutralnosti, efikasnosti i efektivnosti, kako bi zemlja mogla preuzeti obaveze članstva.
RJEŠENJA I DONATORI
Posao pripreme okvira za interoperabilnost i izrade seta odluka je na javnom tenderu dobio zagrebački InfoDom koji je sa cijenom od oko 190.000 KM bio dva puta jeftiniji od drugoplasiranog na tenderu. To otvara sumnju da je ponuda bila izuzetno niska da bi oborila cijenu cijelog posla.
Mi smo primjenjivali naš Zakon o javnim nabavkama i oni su bili najjeftiniji. Moguće je da su oni već posjedovali neka rješenja primijenjena u Hrvatskoj i vjerovatno su ih samo doradili i prilagodili našim potrebama, pa je to vjerovatno zbog toga jeftinije. Ali, činjenica je i da je na tržištu došlo do pada cijena usluga – pojašnjava Semiha Borovac.
Na odluku Fonda niko od učesnika na tenderu nije se žalio. Jedan od njih cijeni da je procedura bila sasvim u skladu sa Zakonom jer u Upravnom odboru Fonda sjede predstavnici donatora, ali sumnja u rješenje koje je InfoDom proizveo, jer rješenje iz Hrvatske ne može biti primjenjivo na BiH koja ima drugačiju unutrašnju organizaciju.
S druge strane, iz izvora bliskih donatorima, a to su Švedska, Velika Britanija, Holandija, Evropska komisija …saznajemo da je bilo kakvu odluku vezanu za tender i izbor najbolje ponude bilo nemoguće donijeti bez saglasnosti svih.
Upravni odbor Fonda odlučuje konsenzusom – pojašnjava Borovčeva.
Ona informacije da su se neki od donatora povukli iz projekta komentariše tvrdnjom da su to donatori koji su se sasvim povukli iz BiH.
DIFID se povukao na Kosovo, više ne radi u BiH, a holandska Vlada je sredstva prebacila u drugu zemlju, ali su nam uskočili novi donatori poput Norvežana – pojašnjava Semiha Borovac.