Izvještaj Evropske komisije o napretku Bosne i Hercegovine u 2012. godini, u dijelu koji se odnosi na političke kriterije, a u okviru segmenta demokratije i vladavine prava, tretira i segment javne uprave. S tim u skladu, evaluiran je i navedena je procjena napretka BiH u dijelu reforme javne uprave.
Kompletan Izvještaj moguće je preuzeti na web stranici Direkcije za evropske integracije BIH , dok je u nastavku dat dio izvještaja koji obuhvata reformu javne uprave u BiH.
Javna uprava
Mali napredak je postignut na području reforme javne uprave.
Ured koordinatora za reformu javne uprave (PARCO) revidirao je Akcioni plan 2006. koji je proizašao iz Strategije za reformu javne uprave, pružajući okvir za reforme u idućih pet godina.
Procesu reforme javne uprave nedostaje potrebna politička podrška. Napravljen je mali napredak u jačanju administrativnih kapaciteta za harmonizaciju pravnih propisa i provedbu acquis-a. Pitanje financijske održivosti javne uprave na svim nivoima vlasti treba rješavati.
Shodno imenovanjima na državnom nivou, imenovani su direktori Uprave za indirektno oporezivanje (UIO), Državne agencija za istrage i zaštitu (SIPA) i Ureda za veterinarstvo BiH. Članovi Centralne izborne komisije su ponovno imenovani. Imenovanja u nekim ključnim agencijama još uvijek čekaju, a posebno u Regulatornoj agenciji za komunikacije, Vijeću za državnu pomoć i u Kompaniji za prijenos električne energije Transco. Ove agencije još uvijek nemaju potrebne resurse i političku podršku da postanu potpuno operativne u skladu sa zahtjevima EU-a. Zakon o državnim službenicima BiH je izmijenjen kako bi se omogućilo Agenciji za državnu službu da obrađuje lične podatke državnih službenika i na taj način upotrijebi informacijski sistem za upravljanje ljudskim resursima. Nije bilo poboljšanja u procedurama zapošljavanja što bi osiguralo primjenu objektivnih i meritornih kriterija pri izboru kandidata.
Sistem državne uprave je mijenjan u različitim smjerovima u cijeloj zemlji. U Federaciji, izmjene i dopune Zakona o državnoj službi su usvojene, a usklađene su sa odlukama Ustavnog suda FBiH i osigurano je priznavanje diploma stuentima koji su studij završili po Bolonjskom procesu. Republika Srpska je izmijenila svoj Zakon o državnim službenicima, pojašnjavajući uslove za imenovanja, te su utvrdili starosnu dob za penzionisanje državnih službenika koja je sada 65 godina. Brčko distrikt je pripremio niz izmjena i dopuna Zakona o državnim službenicima. Bilo je vrlo malo koordinacije između državnog nivoa, entiteta i Brčko distrikta kod priprema izmjena zakonodavstva, a što je potrebno kako bi se osigurao harmoniziran pristup.
Nakon odluke Ustavnog suda Federacije, na osnovu okvirnog zakona o usklađivanju zakonodavstva, izrađen je i kantonalni zakon. Usvajanje posebnih zakona o državnoj službi u dva kantona, koji nisu u potpunosti u skladu s okvirnim zakonom, pridonijelo je rascjepkanosti sistema državne službe i uspostavu zasebnih agencija za državnu službu na kantonalnom nivou.
Ombudsman Bosne i Hercegovine poslao je izvještaj UN-u i Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine o stanju ljudskih prava u zemlji i o provođenju antidiskriminacijskog zakona. Nekoliko preporuka, npr. u pogledu pravosuđa, pristupa informacijama i diskriminaciji, nisu provedene zbog slabih provedbenih kapaciteta i nedostatka političke podrške. Smanjenje sredstava imalo je negativan utjecaj na rad Ombudmana.
Sveukupno, mali napredak je postignut u području reforme javne uprave. Akcioni plan Strategije reforme javne uprave je revidiran, pružajući okvir za reforme u idućih pet godina. Koordinacione strukture na entitetskim i kantonalnim nivoima i dalje su nedovoljne.
Rez budžetskih sredstava otežao je funkcionisanje Ombudsmana. Fragmentacija i politizacija i dalje otežavaju uspostavu profesionalne, odgovorne, transparentne i učinkovite državne službe na temelju zasluga i sposobnosti.