1. Šta je primarna zadaća Ureda za reformu javne uprave BiH?
– Reforma javne uprave (RJU) je obaveza i politički uslov Evropskog parlamenta. Ured je formiran da koordinira proces reforme javne uprave istovremeno i u istom stepenu na državnom, entitetskim nivoima i u Distriktu Brčko, a institucije su te koje provode tu reformu. To znači da ovaj ured nije sam. Veliku ulogu imaju i entitetski koordinatori Mirsada Jahić iz FBiH i Stojanka Ćulibrk iz RS-a, te Brano Jovičić iz Distrikta Brčko koji savjesno i profesionalno obavljaju posao koordinacije reforme javne uprave na području entiteta i Distrikta Brčko. Bez te zajedničke koordinacije ne bi ni bilo uspješne reforme.
Osnovna uloga Ureda koordinatora za RJU je koordinacija reformskih aktivnosti iz Strategije reforme javne uprave i akcionih planova koji iz nje proizilaze. Reformom se treba približiti i uvesti bh. administrativni prostor u evropski po svim standardima i kriterijima koji se odnose na profesionalnu administraciju, transparentnu javnu upravu, veću efikasnost u radu i učinkovitost. Ova reforma pomaže administraciji u pogledu stručnosti, osposobljenosti i kvaliteta rada, a što se neminovno odražava i na kvalitet usluga koje građani i privredni subjekti očekuju. To je i preduslov za privrednu održivost i razvoj.
2. Dokle se došlo s reformom javne uprave, u kojoj mjeri ili postotku je provedena i šta je konkretno urađeno?
– Prema posljednjem procentualnom presjeku urađenom u julu ove godine, najveći napredak zabilježen je u reformskoj oblasti Institucionalna komunikacija (69,15 posto), a najmanji u oblasti Informacione tehnologije (38,97 posto). Novi podaci bit će poznati početkom 2012. godine. Uprava u BiH je na pola puta u ostvarivanju Strategije RJU čija je realizacija mjerilo uspjeha reforme.
Vijeće ministara BiH, vlade Republike Srpske te Brčko distrikta usvojili su novi program koji predviđa izmjenu Zakona o upravnom postupku kojim želimo omogućiti građanima da lakše i brže ostvare svoja prava. Očekujemo da će to uskoro uraditi i Vlada FBiH.
U proteklom periodu bili smo fokusirani na pripremu i implementaciju projekata koji su finansirani iz Fonda za reformu javne uprave u BiH, u koji se slijeva novac od donatora. Upravo kroz te projekte, realizuju se zajedničke mjere koje se odnose na sticanje znanja i vještina upravljanja reformskim procesima, izrada politika, programa rada, koordinacije. U ove projekte direktno su uključeni državni službenici pri generalnim sekretarijatima vlada, kao i sekretari ministarstava i rukovodeći državni službenici iz ministarstava, ali i drugi službenici uključeni u kreiranje javnih politika. Bez znanja koje zahtjeva upravljanje procesom ne možemo ni govoriti o viziji ili uspješnosti rada određenog ministarstva.
U ovoj godini uradili smo i reviziju Akcionog plana 1, koji su usvojile vlade u BiH. Dakle, potrebno je do kraja provesti Revidirani akcioni plan 1, ali i pripremiti te provesti akcioni plan 2 koji se odnosi na organizaciju uprave u pogledu njene funkcionalnosti. Uspješno se realizira projekt „Obuka službenika za primjenu informacionih tehnologija i rad na računarima“, a čiji je cilj bio veća digitalna pismenost državnih službenika. Obuku je prošlo 1.600 zaposlenih u organima uprave. Četiri stotine državnih službenika educirano je o načinima, vrstama i tehnikama usklađivanja bh. zakonodavstva za zakonodavstvom EU i to putem projekta „Transponiranje EU zakonodavstva u pravni sistem BiH“. U okviru projekta „Razvoj sistema za upravljanje učinkom u strukturama državne službe u BiH“ obuku je prošao 591 rukovodeći državni službenik, dok je 61 službenik stekao zvanje trenera u ovoj oblasti. Kroz projekt „Strateško planiranje i razvoj javnih politika“ obuku je prošlo 128 državnih službenika.
U okviru projekta „Unapređenje pravila i procedura za izradu zakona, drugih propisa i općih akata u BiH“, koji je u toku, urađena su nomotehnička pravila koja poboljšavaju izradu zakona, općih akata i drugih propisa prilagođena evropskim standardima. Očekuje se i utvrđivanje broja polaznika obuke koji rade direktno na izradi zakona. Također, u toku je realizacija projekata „Skica razvoja centralnih organa vlada u BiH“, „Izrada i uspostavljanje okvira interoperabilnosti i standarda za razmjenu podataka“ i „Informacioni sistem za upravljanje budžetom“ (BMIS) koji imaju za cilj poboljšanje strukture, kapaciteta i rada sekretarijata vlada, stvaranje osnova za uspostavljanje standarda za razmjenu podataka kao i uspostavljanje efikasnijeg, tačnijeg i transparentnijeg upravljanja budžetom pomoću informacionog sistema.
Svjesni smo koliko je doneseno zakona bez dobrih procjena, ne samo po pitanju finansija, nego i na koga zakoni imaju direktan i indirektan utjecaj. Pravila u izradi zakona u ovoj oblasti je potrebno doraditi da se takve stvari ne bi i ubuduće dešavale. To će biti jedan od pokazatelja uspješnog rada administracije. Što veći broj službenika bude uključen u edukacije za rad, uspjeh će biti veći. Zato je program reforme skup proces. Naša je sreća što BiH sredstva za reformu dobija od stranih donatora. To je velika podrška, jer znači da nas žele u Evropskoj uniji. Od ove godine je tek uvedeno da se i vlade uključe u finansiranje reforme i to iznosom 0,01 posto godišnjeg budžeta, mada smo svjesni da im je to teško u ovom momentu.
3. Kakvu dobrobit od reforme imaju institucije i građani BiH?
– Dosljednom provedbom Revidiranog AP 1 građanima BiH ćemo približiti javnu upravu kakvu imaju evropske zemlje. Naprimjer, već je utvrđeno da institucije uprave prikupljaju podatake po službenoj dužnosti, a ne građani kako je to dosad bilo. Da to načelo ne bi ostalo mrtvo slovo na papiru, potrebno je uložiti značajnija sredstva u informacione tehnologije, uvezati sve podatke i obezbijediti nesmetan protok informacija. Projektom „Interoperabilnost“, koji je u toku, bit će postavljene osnove za takvu razmjenu podataka.
U svakom slučaju, vodi se računa o uštedi vremena i truda koje građani BiH ulože u ostvarivanje neke usluge. Predloženo je i pojednostavljenje upravnih procedura, uvođenje elektronskih usluga kao što je e-porez na ukupni prihod građana, e-registracija vozila… Plan predviđa i uspostavu jedinstvene baze podataka svih zakona i podzakonskih akata, kojima će građani moći slobodno pristupiti, ali i prilagođavanje radnog vremena građanima te uvođenje redovnog mjerenja zadovoljstva korisnika upravnih usluga tamo gdje se te usluge obavljaju.
Također, neke naše mjere odnose se i na veću odgovornost administracije. Put do ispunjenja ciljeva je dug i njemu prethode mnoge aktivnosti. Naprimjer, da bismo mogli registrirati vozilo preko interneta moraju biti ispunjeni preduslovi za to: od izmjene zakonske legislative do uspostavljanja informacionog sistema koji će omogućiti ovu uslugu. No, morate imati na umu da proces reforme javne uprave ni tada neće biti okončan. Ova reforma ne podrazumijeva samo ispunjenje zadatih ciljeva već i promjenu svijesti administracije, ali i korisnika usluga.
4. Šta su sljedeći koraci Ureda koordinatora na državnom nivou?
– Izvještaj Evropske komisije opredijelio je aktivnosti za narednu godinu. Sve što je ukazano kao nedostatak našlo se u našem programu rada, a već je Vijeće ministara BiH najavilo da će u oblasti reforme javne uprave najveću pažnju imati akcioni plan 2 koji se odnosi na reformu organa uprave u smislu same organizacije i funkcionalnosti organa. Moramo sagledati i način funkcionisanja javne uprave u BiH i raditi na smanjenju rascjepkanosti javne uprave, jer i Evropska komisija to od nas očekuje. Moramo se uklopiti u modernu organizaciju uprave prema kojoj se organi upravljanja zasnivaju na jasnim tipovima i standardima neophodnim za efikasno funkcionisanje.
Svakako je tu i nastavak realizacije revidiranog AP 1 (RAP1) i već smo utvrdili prioritetne projekte za 2012. među kojima izdvajamo projekt „Izgradnja kapaciteta za borbu protiv korupcije u strukturama državne službe BiH“ koji će se finansirati sredstvima Fonda za RJU. Realizacijom ovog projekta bio bi podignut stepen svjesnosti o problemu korupcije u javnoj upravi, bila bi povećana transparentnost i informisanost javnosti i građana o radu organa uprave, državni službenici i zaposleni u organima uprave bili bi osposobljeni za primjenu antikorupcionih mjera i mehanizama djelovanja kod pojave korupcije.
Tu su i projekti iz oblasti reforme javne uprave koji će biti finansirani sredstvima IPA 2010. i IPA 2011., a koji su takođe usmjereni na realizaciju prioritetnih ciljeva i mjera iz AP1/RAP1 Strategije RJU. Izdvajamo projekt iz programa IPA 2010. „Skica razvoja centralnih organa vlada u BiH (država, entiteti i Brčko Distrikt) – Faza II“ koji predstavlja nastavak prethodnog istoimenog projekta koji je bio finansiran sredstvima Fonda za RJU i od kojeg se između ostalog očekuje da unaprijedi proces godišnjeg planiranja rada i monitoringa na nivou Vijeća ministara BiH/vlada na dugim nivoima te osigura jačanje saradnje između četiri sekretarijata koja trebaju biti institucionalizirana u pogledu planiranja politika i koordinacije.
Svakako ne manje važan je i projekt u oblasti reforme državne službe i upravljanja ljudskim potencijalima (ULJP) „Modernizacija sistema ULJP u strukturama državne službe u BIH“, čije je finansiranje odbreno iz programa IPA 2011. Relizacija ovog projekta će doprinijeti poboljšanju postojećeg sistema upravljanja ljudskim potencijalima u smislu učinkovitijeg planiranja ljudskih resursa, poboljšanih procedura zapošljavanja u državnu službu i analizi i klasifikaciji radnih mjesta u državnoj službi sa ciljem poboljšanja kvaliteta opisa poslova zaposlenih, kako bi se osiguralo usklađivanje postojećeih kadrovskih resursa sa stvarnim potrebama i zahtjevima posla.
Iako smo aplicirali za projekte iz oblasti Informacione tehnologije (IT) kod IPA fondova, nažalost nismo prošli, mada smatramo da je to jedan od ključnih uslova reforme koji zahtjeva velika sredstva. Nismo prošli jer ti projekti za sada nisu prioritet za Evropsku komisiju.
Sve nabrojano treba omogućiti bolji ambijent kako za rad organa uprave, tako i za korisnike usluga. To je samo dio ukupne slike reforme javne uprave, koja će doprinijeti ostvarenju boljih rezultata rada administracije u BiH.
5. Da li reforma javne uprave podrazumijeva uštede novca iz državnog budžeta?
– Svakako! To i jeste jedan od ciljeva reforme javne uprave. Manje novca za administraciju počet će se izdvajati čim bude utvrđeno koliko je izvršilaca potrebno za svaki posao u državnoj službi.