1. Šta je primarna zadaća Ureda za reformu javne uprave BiH?
– Reforma javne uprave (RJU) je obaveza i politički uvjet Europskog parlamenta. Ured je formiran da koordinira proces reforme javne uprave istovremeno i u istom stepenu na državnom, entitetskim nivoima i u Distriktu Brčko, a institucije su te koje provode tu reformu. To znači da ovaj ured nije sam. Veliku ulogu imaju i entitetski koordinatori Mirsada Jahić iz FBiH i Stojanka Ćulibrk iz RS-a, te Brano Jovičić iz Distrikta Brčko koji savjesno i profesionalno obavljaju posao koordiniranja reforme javne uprave na području entiteta i Distrikta Brčko. Bez te zajedničke koordinacije ne bi ni bilo uspješne reforme.
Osnovna uloga Ureda koordinatora za RJU je koordiniranje reformskih aktivnosti iz Strategije reforme javne uprave i akcijskih planova koji iz nje proizilaze. Reformom se treba približiti i uvesti bh. administrativni prostor u europski po svim standardima i kriterijima koji se odnose na profesionalnu administraciju, transparentnu javnu upravu, veću efikasnost u radu i učinkovitost. Ova reforma pomaže administraciji u pogledu stručnosti, osposobljenosti i kvalitete rada, a što se neminovno odražava i na kvalitet usluga koje građani i gospodarski subjekti očekuju. To je i preduvjet za privrednu održivost i razvitak.
2. Dokle se došlo s reformom javne uprave, u kojoj mjeri ili postotku je provedena i šta je konkretno urađeno?
– Prema posljednjem procentualnom presjeku urađenom u kolovozu ove godine, najveći napredak zabilježen je u reformskoj oblasti Institucionalno komuniciranje (69,15 posto), a najmanji u oblasti Informacijske tehnologije (38,97 posto). Novi podaci bit će poznati početkom 2012. godine. Uprava u BiH je na pola puta u ostvarivanju Strategije RJU čije je realiziranje mjerilo uspjeha reforme.
Vijeće ministara BiH, vlade Republike Srpske te Brčko distrikta usvojili su novi program koji predviđa izmjenu Zakona o upravnom postupku kojim želimo omogućiti građanima da lakše i brže ostvare svoja prava. Očekujemo da će to uskoro uraditi i Vlada FBiH.
U proteklom periodu bili smo fokusirani na pripremu i provedbu projekata koji su financirani iz Fonda za reformu javne uprave u BiH, u koji se slijeva novac od donatora. Upravo kroz te projekte, realiziraju se zajedničke mjere koje se odnose na stjecanje znanja i vještina upravljanja reformskim procesima, izrada politika, programa rada, koordinacije. U ove projekte direktno su uključeni državni službenici pri generalnim tajništvima vlada, kao i tajnici ministarstava i rukovodeći državni službenici iz ministarstava, ali i drugi službenici uključeni u kreiranje javnih politika. Bez znanja koje zahtijeva upravljanje procesom ne možemo ni govoriti o viziji ili uspješnosti rada određenog ministarstva.
U ovoj godini uradili smo i reviziju Akcijskog plana 1, koji su usvojile vlade u BiH. Dakle, potrebno je do kraja provesti Revidirani akcijski plan 1, ali i pripremiti te provesti akcijski plan 2 koji se odnosi na organizaciju uprave u pogledu njene funkcionalnosti. Uspješno se realizira projekt "Obuka službenika za primjenu informacijskih tehnologija i rad na računalima“, a čiji je cilj bio veća digitalna pismenost državnih službenika. Obuku je prošlo 1.600 zaposlenih u organima uprave. Četiri stotine državnih službenika educirano je o načinima, vrstama i tehnikama usklađivanja bh. zakonodavstva za zakonodavstvom EU i to putem projekta "Transponiranje EU zakonodavstva u pravni sustav BiH". U okviru projekta "Razvitak sustava za upravljanje učinkom u strukturama državne službe u BiH" obuku je prošao 591 rukovodeći državni službenik, dok je 61 službenik stekao zvanje trenera u ovoj oblasti. Kroz projekt "Strateško planiranje i razvitak javnih politika" obuku je prošlo 128 državnih službenika.
U okviru projekta "Unaprijeđenje pravila i procedura za izradu zakona, drugih propisa i općih akata u BiH", koji je u toku, urađena su nomotehnička pravila koja poboljšavaju izradu zakona, općih akata i drugih propisa prilagođena europskim standardima. Očekuje se i utvrđivanje broja polaznika obuke koji rade direktno na izradi zakona. Također, u toku je realizacija projekata "Skica razvitka centralnih organa vlada u BiH", "Izrada i uspostava okvira interoperabilnosti i standarda za razmjenu podataka" i "Informacijski sustav za upravljanje proračunom" (BMIS) koji imaju za cilj poboljšanje strukture, kapaciteta i rada tajništva vlada, stvaranje osnova za uspostavu standarda za razmjenu podataka kao i uspostavljanje efikasnijeg, tačnijeg i transparentnijeg upravljanja proračunom pomoću informacijskog sustava.
Svjesni smo koliko je doneseno zakona bez dobrih procjena, ne samo po pitanju financija, nego i na koga zakoni imaju direktan i indirektan utjecaj. Pravila u izradi zakona u ovoj oblasti je potrebno doraditi da se takve stvari ne bi i ubuduće dešavale. To će biti jedan od pokazatelja uspješnog rada administracije. Što veći broj službenika bude uključen u edukacije za rad, uspjeh će biti veći. Zato je program reforme skup proces. Naša je sreća što BiH sredstva za reformu dobija od stranih donatora. To je velika potpora, jer znači da nas žele u Europskoj uniji. Od ove godine je tek uvedeno da se i vlade uključe u financiranje reforme i to iznosom 0,01 posto godišnjeg proračuna, mada smo svjesni da im je to teško u ovom momentu.
3. Kakvu dobrobit od reforme imaju institucije i građani BiH?
– Dosljednom provedbom Revidiranog AP 1 građanima BiH ćemo približiti javnu upravu kakvu imaju europske zemlje. Na primjer, već je utvrđeno da institucije uprave prikupljaju podatake po službenoj dužnosti, a ne građani kako je to dosad bilo. Da to načelo ne bi ostalo mrtvo slovo na papiru, potrebno je uložiti značajnija sredstva u informacijske tehnologije, uvezati sve podatke i obezbijediti neometan tijek informacija. Projektom "Interoperabilnost", koji je u tijeku, bit će postavljeni osnovi za takvu razmjenu podataka.
U svakom slučaju, vodi se računa o uštedi vremena i truda koje građani BiH ulože u ostvarivanje neke usluge. Predloženo je i pojednostavljenje upravnih procedura, uvođenje elektronskih usluga kao što je e-porez na ukupni prihod građana, e-registriranje vozila… Plan predviđa i uspostavu jedinstvene baze podataka svih zakona i podzakonskih akata, kojima će građani moći slobodno pristupiti, ali i prilagodbu radnog vremena građanima te uvođenje redovnog mjerenja zadovoljstva korisnika upravnih usluga tamo gdje se te usluge obavljaju.
Također, neke naše mjere odnose se i na veću odgovornost administracije. Put do ispunjenja ciljeva je dug i njemu prethode mnoge aktivnosti. Na primjer, da bismo mogli registrirati vozilo preko interneta moraju biti ispunjeni preduvjeti za to: od izmjene zakonske legislative do uspostavljanja informacijskog sustava koji će omogućiti ovu uslugu. No, morate imati na umu da proces reforme javne uprave ni tada neće biti okončan. Ova reforma ne podrazumijeva samo ispunjenje zadatih ciljeva već i promjenu svijesti administracije, ali i korisnika usluga.
4. Što su sljedeći koraci Ureda koordinatora na državnom nivou?
– Izvješće Europske komisije opredijelio je aktivnosti za narednu godinu. Sve što je ukazano kao nedostatak našlo se u našem programu rada, a već je Vijeće ministara BiH najavilo da će u oblasti reforme javne uprave najveću pažnju imati akcijski plan 2 koji se odnosi na reformu organa uprave u smislu same organizacije i funkcionalnosti organa. Moramo sagledati i način funkcioniranja javne uprave u BiH i raditi na smanjenju rascjepkanosti javne uprave, jer i Europska komisija to od nas očekuje. Moramo se uklopiti u modernu organizaciju uprave prema kojoj se organi upravljanja zasnivaju na jasnim tipovima i standardima neophodnim za efikasno funkcioniranje.
Svakako je tu i nastavak realiziranja revidiranog AP 1 (RAP1) i već smo utvrdili prioritetne projekte za 2012. među kojima izdvajamo projekt "Izgradnja kapaciteta za borbu protiv korupcije u strukturama državne službe u BiH" koji će se financirati sredstvima Fonda za RJU. Realiziranjem ovog projekta bio bi podignut stupanj svjesnosti o problemu korupcije u javnoj upravi, bila bi povećana transparentnost i informiranost javnosti i građana o radu organa uprave, državni službenici i zaposleni u organima uprave bili bi osposobljeni za primjenu antikorupcijskih mjera i mehanizama djelovanja kod pojave korupcije.
Tu su i projekti iz oblasti reforme javne uprave koji će biti financirani sredstvima IPA 2010. i IPA 2011., a koji su također usmjereni na provedbu prioritetnih ciljeva i mjera iz AP1/RAP1 Strategije RJU. Izdvajamo projekt iz programa IPA 2010. "Skica razvitka centralnih organa vlada u BiH (država, entiteti i Brčko Distrikt) – Faza II" koji predstavlja nastavak prethodnog istoimenog projekta koji je bio financiran sredstvima Fonda za RJU i od kojeg se između ostalog očekuje da unaprijedi proces godišnjeg planiranja rada i monitoringa na razini Vijeća ministara BiH/vlada na drugim razinama te osigura jačanje suradnje između četiri tajništva koja trebaju biti institucionalizirana u pogledu planiranja politika i koordinacije.
Svakako ne manje važan je i projekt u oblasti reforme državne službe i upravljanja ljudskim potencijalima (ULJP) "Moderniziranje sustava ULJP u strukturama državne službe u BIH“, čije je financiranje odobreno iz programa IPA 2011. Reliziranje ovog projekta doprinijet će poboljšanju postojećeg sustava upravljanja ljudskim potencijalima u smislu učinkovitijeg planiranja ljudskih resursa, poboljšanih procedura zapošljavanja u državnu službu i analizi i klasificiranju radnih mjesta u državnoj službi sa ciljem poboljšanja kvalitete opisa poslova zaposlenih, kako bi se osiguralo usklađivanje postojećeih kadrovskih resursa sa stvarnim potrebama i zahtjevima posla.
Iako smo aplicirali za projekte iz oblasti Informacijske tehnologije (IT) kod IPA fondova, nažalost nismo prošli, mada smatramo da je to jedan od ključnih uvjeta reforme koji zahtjeva velika sredstva. Nismo prošli jer ti projekti za sada nisu prioritet za Europsku komisiju.
Sve nabrojano treba omogućiti bolji ambijent kako za rad organa uprave, tako i za korisnike usluga. To je samo dio ukupne slike reforme javne uprave, koja će doprinijeti ostvarenju boljih rezultata rada administracije u BiH.
5. Da li reforma javne uprave podrazumijeva uštede novca iz državnog proračuna?
– Svakako! To i jeste jedan od ciljeva reforme javne uprave. Manje novca za administraciju počet će se izdvajati čim bude utvrđeno koliko je izvršilaca potrebno za svaki posao u državnoj službi.