Intervju sa prof. dr. Gergorom Virantom, ekspertom tima Tehničke pomoći Delegacije Evropske unije (EUPAR) koji je učestvovao u izradi revidiranog Akcionog plana 1 objavilo je „Oslobođenje“ u nedjelju, 14. marta 2011. godine. Intervju možete pročitati u nastavku.
1. Gospodine Virant, prije nekoliko godina bili ste predvodnik reforme javne uprave u Sloveniji kao šef novostvorenog ministarstva u vladi Janeza Janše. Kakva su iskustva vaše zemlje u ovoj oblasti?
Reformu javne uprave u Sloveniji mogu podijeliti u tri faze. Prva faza je bila uspostava samostalne države poslije 1991. kada je javna uprava morala preuzeti sve funkcije nekadašnje savezne uprave. Druga je bila povezana sa integracijom u EU. Tada smo praktično izmijenili kompletno sistemsko zakonodavstvo. Treća faza bila je usmjerena u poboljšanje kvaliteta usluga, pojednostavljivanje postupaka i elekronske usluge. Baš tu treću fazu su građani i poslovni subjekti najviše osjetili. Naglasak je bio na debiroktarizaciji, pojednostavljenju postupaka, ukidanju administrativnih prepreka, poboljšanju administrativnog okoliša za firme i uspostavljanje elektronskih servisa.
Skraćenje procedura
2. Kakve su konkretne koristi od tog bile za građane i poslovni svijet?
Mogu nabrojati nekoliko konkretnih većih uspjeha. Na primjer, 2003. godine izmijenili smo Zakon o upravnom postupku i uspostavili da organi javne uprave ne smiju tražiti od stranaka, građana ili preduzeća, ma kakve potvrde, certifikate, ispise ili bilo kakve dokaze o činjenicama koje se vode u službenim registrima. To je puno skratilo i pojednostavilo postupke i doonijelo uštede građanima i firmama. Tako danas nije moguće da uprava od građana traži da ide, recimo, prvo vaditi ispis ili potvrdu iz matičnog registra, zemljišne knjige, nego sve to podatke prikuplja sama. Druga stvar bio je projekat „Sve na jednom mjestu“, koji omogućava da sve administativne obaveze za početak aktivnosti privrednog društva ili samostalnog poduzetnika na jednoj lokaciji i to za 45 minuta bez ispunjavanja formulara i besplatno. Taj projekat dobio je svjetsku nagradu organizacije UN-a. Bilo je i puno drugih pojednostavljenja koje su donijele i milionske uštede za privredu i građane.
3. Koliko je to što je urađeno bilo važno na putu koji je Slovenija morala preći do članstva u Evropskoj uniji?
Sigurno je da je integracija Slovenije drastično podigla nivo kvaliteta javne uprave. Država kandidat miora ispinuti tzv. Kkopenhagenske kriterije , što znači da mora izgraditi javnu upravu koja će biti sposobna da implementira evropski pravni red ili acuis communautaire. Na tom putu potrebne su značajne sistemske reforem. Mi smo praktično izmijenili kompletno sistemsko zakonodavstvo na području javne uprave, a bilo je potrebno izgraditi i administrativne kapacitete op pojedinim sektorima. Recimo, poljoprivreda , zaštiota konkurencije, unutrašnje tržište, sigurnost hrane itd. Integracija u EU je prije svega uticla na podizanje unutrašnjeg kvaliteta javne uprave što je omogućilo da se u sljedećoj fazi javna uprava okrene prema građanima i firmama. I vaš put u Euće sigurno uticati na poboljšanje kvalitete javne uprave.
4. Koliko znate o onome što je do sada urađeno u BiH na tom putu?
Upoznat sam sa tim da je već 2006. godine usvojena Strategija reforme javne uprave, da su neki ciljevi postignuti i provedene aktivnostti, ali i da postoje određene razlike između napretka na različitim nivoima vlast. Sada je pripremljen novi Akcioni plan za četiri godine koji sadržava mnogo konkretnih ciljeva, među ostalim i ideju o prikupljanju podataka po službenoj dužnosti i uspostavljanje nekih interesantnih elektronskih servisa npr. elektronske registracije motornih vozila itd. Na stručnom nivou akcioni plan je spreman i sada samo čeka da ga usvoji Vijeće ministra BIH i vlade, odnosno uspostavljanje nove vlasti. Tu bih naglasio da su politička podrška i političko rukovodstvo veoma značajni za uspješnu reformu javne uprave. Ako politika ne uradi svoje, reforma ne može uspjeti.
5. Koliko složen ustavnopravni sistem BiH utiče na sporost ovog procesa?
On sigurno otežava reformu javne uprave. Ali, to nije prepreka koju BiH ne bi mogla savladati. Značajno je da se reforma provodi na svim nivoima vlasti. Jer, ne radi se o reformi jedne javne uprave, nego o četiri ili 14 javnih uprava. Svaki nivo vlasti je nadležan za svoju javnu upravu, što znači da na svakom nivou politika mora odigrati svoju ulogu. Vć od 2006. postoji Ured koordinatora za reformu javne uprave koji koordinira između svih nivoa vlasti. Ured je odigrao pozitivnu ulogu i mislim da će tako biti i u budućnosti, jer se koordinacija isplati. Standardi moderne javne uprave su, u principu, isti u svim zemljama. U EU postoji trend konvergencije, harmonizacije javnih uprava. Sa drugestrane,ako se ti procesi koordiniraju možete puno uštedjeti. Recimo, novac iz pretpristupnepomoći i tehničke pomoći možeteracionalnije trošiti to činite za projekte koji će biti upotrijebljeni na svim nivoima vlasti. Ako se izradi jedan informacioni sistem, koji će koristiti i BiH i entiteti i Brčko distrikt, biće esigurno jeftinije nego da svaki nivo vlasti investira u svoje projekte.
6. Koliko su iskustva drugih zemalja primjenjiva u BiH?
Možda je iskustvo Slovenije primjenjivo za pojedine nivoe vlasti. Za BiH, kao cjelinu, vjerova tno su primjenjiva iskustva nekih složenijih, federalnih zemalja kao što je Njemačka ili Belgija. Mislim čak da je BiH složenija od svih država članica EU. Kod vas je jedan od entiteta federalno uređen, što je veoma složeno. Ipak, nije to ne savladiva prepreka, ako postoji volja za integraciju u EU.
Blagodeti E-uprave
7. E-uprava Slovenije 2007. je bila na drugom mjestu po kvalitetu u EU prema mjerenju Cap-Ge- mini. Kako ona, zapravo, izgleda?
Svi procesi unutar javne upravesu informatizirani : od uprav ljanja dokumentima, kadrovskih, fnansijskih procesa, sjednica vlade, zakonodavnih procedura itd. Postoje kvalitetne baze podataka, registri podataka koji su veoma značajni za funkcioniranje uprave. E-uprava znači i to da građani i firme imaju na portalu E-uprava informacije o hiljadu upravnih usluga, a više od 100 usluga je dostupno na transakcijskoj razini. Na primjer, u Sloveniji možete produžiti saobraćajnu dozvolu preko interneta, registrirati frmu ili se registrirati kao samostalni preduzetnik. Po tojeća firma sve transkacije sa javnom upravom može obaviti preko interneta vezano za porez, prijave radnika, penzijsko i zdravstveno osiguranje, izvješavanje o statističkim podacima.