Bosna i Hercegovina je izgubila pola milijarde maraka koje joj je Evropa bila namijenila za pomoć privredi. Svejedno je da li su krivi posvađani političari ili lijeni činovnici. Radi se o tome da je BiH prekršila privremeni sporazum s Evropskom unijom jer nije donijela zakon o državnoj pomoći i formirala operativno tijelo na državnom nivou. Rok od dvije godine je istekao prije četiri dana, kada je prestao da važi Privremeni sporazum. Tako su bh. vlasti prokockale još jednu šansu da pokažu koliko naša zemlja želi biti u Uniji. Istovremeno su pokazale da ne žele jedinstveni ekonomski prostor i kontrolu trošenja novca iz budžeta sa svih nivoa vlasti.
Privremeni sporazum BiH s EU-om je stupio na snagu 1. jula 2008. Tačno dvije godine Evropska unija je čekala da BiH donese zakon o državnoj pomoći koji je bio osnovni uvjet iz ovog sporazuma. Kada je prošao rok za donošenje zakona, niko se od bh. vlasti nije zabrinuo, pa čak ni nakon što je iz Evropske komisije saopćeno da je ovo posljednja prilika koju daju našoj zemlji. "Neposredna posljedica je da ne možete očekivati neke dalje trgovinske ustupke od EU-a s obzirom na to da jedan značajan dio bilateralnih sporazuma nije ispoštovan s vaše strane", poručio je Pieere Mirel, direktor Direkcije za Zapadni Balkan u Evropskoj komisiji.
Uprkos upozorenjima iz Evropske komisije, prijedlog zakona još nije vidio svjetlo dana. Radna grupa formirana prije četiri godine tek sada razmišlja o novim konceptima koji će biti prihvatljivi za vlasti oba entiteta.
"Iako smo zakasnili, mislimo da ćemo uspjeti završiti taj posao do kraja jula, jer Ministarstvo za vanjsku trgovinu nadležno je i za mnoge aktivnosti na nivou države u oblasti privrede i u nekim drugim oblastima, a i pored toga mnoge nevladine organizacije u ovom periodu su ga ocijenile kao uspješno ministarstvo", smatra Ljubiša Ćosić, savjetnik ministra za vanjsku trgovinu i ekonomske odnose.
Pitanje je samo koja je mjera uspješnosti ovog ministarstva ako za njega zakon o državnoj pomoći koji treba formirati jedinstveni ekonomski prostor BiH može čekati. Ovim zakonom se kontrolira izdvajanje novaca iz budžeta sa svih nivoa vlasti, a utvrđen je i iznos i vremenski period u kojem se može dati novac. Jedan od osnovnih razloga zbog kojeg nije donesen je protivljenje predstavanika iz RS-a zbog prijenosa nadležnosti s entiteta na državu, no postoje i još neki razlozi.
"Postoji praksa, koju su neki nastavili, da državnu pomoć dodjeljuju svojim simpatijama, svojim privrednim subjektima bez ikakve evidencije i transparentnosti; sudarila se ta namjera s vrlo jasnim kategoričkim principima EU-a", tvrdi predsjedavajući Zajedničke komisije za evropske intergracije PSBiH Halid Genjac.
Zbog kršenja privremenog sporazuma BiH s Unijom i nedonošenja zakona o državnoj pomoći postoji mogućnost da našoj zemlji bude uskraćena ekonomsku pomoć. Privreda naše zemlje do sada je dobijala nešto više od dva procenta od ukupnog bruto drštvenog proizvoda Unije, što je oko pola milijarde eura.
"Do sada smo imali pravilo da do 200.000 eura mogu dobijati subjekti u periodu od tri godine s tim da su morali ispunjavati odgovarajuće obaveze i uvjete. Od ovog trenutka najvjerovatnije da ćemo biti uskraćeni do usvanja ovog propisa", kazao je za FTV savjetnik u Vanjskotrgovinskoj komori BiH Duljko Hasić.
Nedonošenjem zakona o državnoj pomoći i kršenjem Privremenog sporazuma koji je dio Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s Evropskom unijom bh. vlasti su pokazale da ne žele članstvo u Uniji. Ovaj zakon je uvjet sporazuma o slobodnojoj trgovini CEFTA i za pristupanje BiH svjetskoj trgovinskoj organizaciji. Očito je da naše vlasti ovim jasno pokazuju da ne žele biti dio bilo koje organizacije niti razmišljaju o dobrobiti građana koji su ih birali,prenosi portal ekapija.ba