Quo vadis, upravo? – Procjena ostvarenog napretka u provođenju reforme javne uprave u BiH, naziv je istraživanja koji je jučer u Sarajevu predstavila nevladina organizacija ACIPS-a.
Analizirajući dosadašnji proces reforme javne uprave u BiH uočen je jedan od ključnih problema – u BiH ne postoji politička volja za koordiniranom reformom javne uprave.
Dakle, na različitim upravnim nivoima može se govoriti o više ili manje političke volje da se provede reforma javne uprave, no, s ulaskom u sferu potrebe za njenom koordinacijom, politička volja se „topi“, navodi se u istraživanju.
Istraživač u ACIPS-u Aleksandar Eskić je kazao da su politička volja, znanje i novac ključni faktori uspjeha reforme javne uprave.
„Sveobuhvatna reforma javne uprave, odnosno sistema javne administracije zapravo predstavlja ključan preduslov svih daljih reformskih pomaka u smislu evropskih integracija tako da je to, zapravo, ključan preduslov za sve ostalo što slijedi, ukoliko hoćemo da slijedimo evropski put“, smatra Eskić.
Analizirajući izvještaje o napretku provedbe reforme javne uprave ali i obavljeni razgovori sa državnim službenicima, zaključili su u ACIPS-u, upućuju na apsolutnu dominaciju formalnog treninga u procesima obrazovanja i obuke kadrova. Trenutnu situaciju dodatno otežava činjenica da pomenute reformske mjere, a naročito one ključne koje bi značajno unaprijedile kvalitet upravnog obrazovanja i obuke, poput formiranja Instituta za javnu upravu, nisu provedene.
U ACIPS-u su analizirali i pisanje medija o reformi javne uprave u BiH te zaključili da se u toku 2008. i 2009. godine skoro pet puta više pisalo o liberalizaciji viznog režima nego o reformi javne uprave. Reforma javne uprave, pak, uglavnom je zauzimala sporedno mjesto u novinskim člancima. Od 255 tekstova, samo njih oko 30 ima reformu javne uprave kao centralnu temu.
Zamjenik državnog koordinatora za reformu javne uprave Suad Musić je kazao da je ključni problem u provedbi reforme javne uprave razumijevanje ovog procesa te da se postojeći problemi mogu prevazići dodatnim angažmanom, dodatnom političkom podrškom, podrškom civilnog društva te akademske zajednice.
Musić je ukazao na činjenicu da je Ured koordinatora za reformu javne uprave prividno institucionaliziran, limitiranog djelokruga i ovlasti koje ne osiguravaju efikasnu koordinaciju. Operativne strukture (nadzorni i provedbeni timovi) opterećene su formalizmom, odsustvom inicijative, prisutna politizacija, izbjegavanje od odgovornosti, nerazumijevanje procesa, zahtjevi za dodatnu naknadu. Funkcija entitetskih koordinatora limitaranih je kapaciteta, ograničena unutar entiteta, izostaje između entiteta, a komunikacija prema Uredu je minimizirana.
Musić je na okruglom stolu predstavio i rad Fonda za reformu javne uprave u koji su donatori uložili 10.757.000 KM. Međutim, upozorio je da će „Fond sredinom ove godine biti iscrpljen” te da su potrebna nova ulaganja donatora ali i kontribucija entiteta.
„Ukoliko bi došlo do izdvajanja novca iz entitetskih budžeta to bi bio signal i donatorima za dodatna ulaganja”, rekao je Musić.
Proces RJU, istakao je zamjenik državnog koordinatora, potrebno je dodatno sagledati i iz ugla potreba i kvaliteta usluga građanima, poslovnog okruženja i javnog sektora kako bi se JU kroz proces reforme stavila u službu građanima i društveno ekonomskom razvoju. Potrebno je promovirati i podržati postojeći proces RJU kao kritičnu tačku uspješnog procesa EU integracija i identificirati pitanje političke odgovornosti ali i podržati razvoj plana za institucionalnu izgradnju po acquis (Akcionog plana 2). On je naglasio da će se civilnom društvu i akademskoj zajednici omogućiti sudjelovanje u njegovoj izradi.
„RJU ne može zamijeniti eventualnu ustavnu reformu, odredbe Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju o reformi javne uprave i ciljevi reforme javne uprave trebaju se uzeti u obzir u političkom dijalogu o RJU ili ustrojstvu BiH”, naglasio je Musić.
O provedbi reforme javne uprave, s različitih aspekta, govorili su i Momir Dejanović iz Centra za humanu politiku, Elisabet Tomasinec iz Delegacije Evropske komisije u BiH, Zlatan Burzić, načelnik Odjela za odnose s javnošću u Ministarstvu vanjskih poslova BiH i Stojanka Ćulibrk iz Ministarstva za upravu i lokalnu samoupravu RS. Istraživanje možete preuzeti ovdje.