Riječ je o kreditima koji su našoj zemlji odobreni ranije, a neki od njih, prema saznanjima "Dnevnog avaza", datiraju još iz 1998. godine, prenosi BHRT. Podaci govore da je FBiH zadužena s blizu 900 miliona KM, RS s blizu 600 miliona, dok je Distriktu pripao, u poređenju s entitetima, beznačajan iznos. Najveće iznose kredita odobrili su Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD), više od 850 miliona, zatim Svjetska banka, više od 350 miliona, a među većim kreditima je i onaj koji je odobrila španska vlada u iznosu od oko 140 miliona maraka.
Skandalozna je činjenica da je samo zbog kamata i troškova na neiskorištena sredstva (commitment fee) država BiH izgubila tačno 16.833.108 KM. Samo 2008. godine plaćeno je 4.462.517 KM – EBRD-u 4.034.942, Svjetskoj banci 222.387, Španiji 57.340, Austriji 51.660 i KFW-u 92.494 KM. Prema našim informacijama, najveći dio plaćenih troškova pripada projektu Željeznice II zbog usporenog povlačenja sredstava uvjetovanog kašnjenjem procedure izbora konsultanta za izradu projektne dokumentacije.
Usporena povlačenja sredstava uočena su i na projektu "Sarajevska zaobilaznica" zbog kašnjenja glavnih projekata i elaborata za eksproprijaciju te dugoročnog procesa eksproprijacije. Projekt "Električne energije" imao je znatno kašnjenje zbog dugog procesa ratifikacije u Parlamentu FBiH i izmjene zakonske regulative vezane uz organizaciju elektroprivrednog sistema. Inače, commitment fee obračunava većina stranih kreditora, a visina novca koji se plaća zavisi, prije svega, od ugovorenog datuma efektivnosti, ali i prirode projekta i dinamike kojom krajnji korisnici troše sredstva koja su im na raspolaganju. To je trošak koji se obračunava na neiskorištena, a odobrena sredstva i kao takav je, uglavnom, ugrađen u standardne uvjete poslovanja inokreditora.
Commitment fee u EBRD-u iznosi 0,5 posto. Također, generalnim uvjetima ove banke definiran je i front and fee (jednokratna provizija) u iznosu od jedan posto zajma, a plaća se, uglavnom, po proglašenju efektivnosti kredita. U Svjetskoj banci commitment fee je maksimalno 0,5 posto, a visina ove stope zavisi od procjene održivosti duga koju Svjetska banka radi za svaku zemlju. BiH je kod Svjetske banke plaćala commitment fee po stopi od 0,5 posto (kraj 2003. i početak 2004.), 0,35 (kraj 2004. i početak 2005.), 0,30 (kraj 2005. i početak 2006.), 0,20 (kraj 2006. i početak 2007.), 0,10 (kraj 2007. i kraj 2008.) i nula posto na početku ove godine
Ugovoreni commitment fee kod ostalih kreditora, kod kojih se, također, BiH zadužila, iznose: kod KFW-a 0,25 posto, Raiffeisen banke 0,35, kod BAWAG-a 0,3 posto…
Državni ministar finansija i trezora Dragan Vrankić krajem marta upozorio premijera RS Milorada Dodika, sada već bivšeg čelnog čovjeka Vlade FBiH Nedžada Brankovića i entitetske resorne ministre da "korisnici sredstava u oba entiteta sporo povlače odobrena im sredstva" i da se "kamata na povučena sredstva i trošak plaćaju iz budžeta". Ovaj grčeviti poziv čelnicima entiteta upućen je uz Vrankićevu molbu da korisnici kredita što hitnije "angažiraju sredstva za namjenske kredite".