Dnevni avaz: Bosna i Hercegovina bit će spremna da od jula naredne godine počne izdavati biometrijske pasoše, izjavio je u intervjuu "Dnevnom avazu" Sredoje Nović, ministar civilnih poslova BiH.
To je ključni uvjet koji Evropska unija zahtijeva da bi bh. građanima ukinula vize za putovanje u šengensku zonu.
Prema Novićevim riječima, bh. institucije ostaju čvrsto kod plana koji je usvojilo Vijeće ministara BiH i on očekuje da će do kraja juna naša država biti spremna da izdaje nove pasoše.
– Neće i ne može biti izdat nijedan biometrijski pasoš dok se ne stvore sigurnosni uslovi na mjestima gdje se izdaju identifikacioni dokumenti. Odnosno, dok organi za unutrašnje poslove ne stvore sve potrebne uslove da garantuju za pasoše i druge identifikacione dokumente da neće biti onih zloupotreba kakvih je bilo do sada. Očekujem da ćemo sve te pripreme završiti do sredine godine – kaže Nović.
U kojoj je fazi sada taj proces i hoćete li biti završen u roku?
– Svi tenderi su raspisani. Postoje dvije faze – tehnički uslovi i same knjižice za pasoše. Tehnički uslovi koje je proveo CIPS, u čijoj je to nadležnosti, završeni su, sklopljeni su ugovori za tehničku nadogradnju koja je potrebna za uvođenje takvih pasoša. Svi izvođači do kraja juna moraju završiti taj posao. Tender za pasoške knjižice je završen, ali je uložena žalba i sada se čeka okončanje te procedure i vjerujem da će to biti gotovo do kraja godine. Ako se biometrijski pasoši i počnu izdavati 1. jula, neće biti odmah svi mijenjani, već će se ići postepeno, kao u svakoj zemlji.
Koliko će koštati biometrijski pasoš?
– Mi ćemo učiniti sve da ne bude odstupanja od cijene sadašnjeg pasoša. Ako i bude, to neće biti drastična promjena.
Evropska komisija traži bolju sigurnost izdavanja ličnih dokumenata. Radi li se nešto da se CIPS sistem dovede u red?
– Tvrdim da je osnovni problem do organa za unutrašnje poslove koji su nadležni za izdavanje svih identifikacionih dokumenata. MUP-ovi su ti koji primaju dokumente i oni su ti koji trebaju provjeravati sumnje u neke dokumente koji se donose. CIPS je isključivo tehnička služba za izradu dokumenata. Mislim da su ovdje zlonamjerno ili namjerno upotrijebljene određene teze, pa da se ide prema CIPS-u. Do sada nijedna lična karta nije falsifikovana, već su se falsifikovali dokumenti na osnovu kojih se dobiju identifikacioni dokumenti.
Hoćete da kažete da nije kriv CIPS, već policija?
– Apsolutno su nadležni organi unutrašnjih poslova. To je ključno i ne smije se dovoditi u pitanje sistem CIPS-a, već primanja dokumenata, jer se brojni lažni dokumenti donose iz matičnih ureda, uvjerenja o državljanstvu, rodni listovi, itd.
Prema tome, imamo nakaradno postavljen sistem…
– Nije to nakaradno. Takav je sistem uspostavljen i koncipiran od početka. Pazite, bilo bi najsretnije rješenje da je sve pri jednom organu, ali tako je kako je riješeno prije šest godina i na to trenutno ja ne mogu uticati.
Šta ćemo onda reći Briselu da smo uradili da takav sistem poboljšamo i učinimo sigurnijim?
– Napravili smo dobar projekt i plan prije mjesec. Poslali smo ga organima unutrašnjih poslova. Razgovarao sam s ministrima i uručio taj plan koji uključuje evropske standarde koji moraju biti ispunjeni na mjestima gdje se izdaju dokumenti. Ako oni to ispune, postoji velika vjerovatnoća da neće biti problema koje danas imamo. Svi su spremni da otklonimo te nedostatke.
To se tiče mjesta gdje se dokumenti izdaju u poštama, gdje se moraju stvari dovesti u standarde sigurnosti. To podrazumijeva da riješimo stvari i s matičnim uredima, da se elektronski mogu provjeravati svi matični uredi. To trebaju prihvatiti opštine, kantoni i entiteti. Očekujem da će se to desiti.