Ovo ovisi o mnogim stvarima uključujući profil institucije koji ste prethodno izgradili u javnosti (primjerice, ako ste već izgradili odnos sa organizacijama civilnog društva ili medijima), percepciju važnosti koju vaša institucija ima u javnosti i, naravno, ovisi i o samoj informaciji. Ako informacija nije sasvim jasna ili postoji indicija na određene probleme u radu, mediji i OCD bi mogli reagirati na to i tražiti da pojasnite informaciju i date dodatna objašnjenja.
Kada informacije objavljujete sami bez upita medija ili organizacija civilnog društva, tada šaljete jasnu poruku da nemate šta da krijete. Ako ostale institucije objavljuju informacije koje vi još ne objavljujete, to može biti shvaćeno kao da nešto krijete i zapravo možete povećati izloženost svoje institucije te dobiti više upita u vezi sa tom informacijom.
Mnoge OCD u BiH su snažni zagovarači proaktivne transparentnosti i otvorenosti institucija i pozdraviće svaki napor institucije ka unapređenju transparentnosti. Prema istraživanju iz 2016. četiri najtransparentnije institucije su Ured koordinatora za reformu javne uprave, Direkcija za evropske integracije, Agencija za statistiku i Agencija za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta i često ih u pozitivnom kontekstu pominju organizacije civilnog društva kao što su Centar za društvena istraživanja Analitika i Transparency International BiH, kao primjere transparentnosti koje često i konsultuju da iznesu vlastita iskustva tokom treninga koje civilno društvo organizuje. Kada je Ured koordinatora objavio plate uposlenih na webu, medijska reakcija je bila nevelika ali pozitivna.