U proteklom razdoblju mjerenjem transparentnosti vlasti i organa javne uprave bavile su se skoro isključivo organizacije civilnog društva. U toku 2016. godine njemački je GIZ po nalogu Vlade SR Njemačke zajedno s Evropskom komisijom podržao provedbu sveobuhvatnog istraživanja o proaktivnoj transparentnosti u BiH. Istraživanje je proveo Centar za društvena istraživanja
Analitika a rezultati su javno predstavljeni.

Međutim, namjera inicijative za proaktivnom transparentnosti u okviru Programa jačanja javnih institucija u BiH od njenog samog početka bila je da se pronađe održivo rješenje kako bi institucije same mogle procjenjivati svoj napredak.

Vijeće ministara BiH je usvojilo 3. decembra 2018. Politiku proaktivne transparentnosti, tj. informaciju Ureda koordinatora za reformu javne uprave u BiH kojom je jednim od četiriju zaključaka predviđeno da institucije Uredu same dostavljaju informacije o provedbi standarda i to na polugodišnjoj osnovi.

Stoga je međuinstitucionalna radna grupa za komunikacije u okviru Programa jačanja javnih institucija izradila tzv. alatku za samoprocjenu, tj. upitnik koji sadrži svih 38 standarda proaktivne transparentnosti te javnim institucijama omogućuje da na jednostovan i lak način prate svoj napredak i dostavljaju informacije o njemu Uredu koordinatora za reformu javne uprave. U drugoj polovini decembra 2018. i početkom januara 2019. godine ova alatka za samoprocjenu će biti pilotirana kako bi se prikupile važne povratne informacije o njezinoj funkcionalnosti te kako bi se posljedično unaprijedila prije sveobuhvatnijeg istraživanja.

Nadalje, budući da Strateški okvir za reformu javne uprave u BiH 2018-2022. već predviđa djelovanje u oblasti proaktivne transparentnosti može se pretpostaviti da će istraživanja i mjerenje biti i sastavni dio monitoringa napretka reforme.

Bitno je napomenuti da civilno društvo u BiH, u regiji Zapadnog Balkana kao i globalno nezavisno mjeri transparenost institucija po vlastitim metodologijama. Neki od takvih istraživanja su Balkan Barometer, koji provodi Regionalno vijeće za suradnju (RCC), a koje se zasniva na istraživanju javnog mnijenja po brojnim indikatorima. Jedna od indikatora za mjerenje javnoj mnijenja jeste i transparentnost, odnosno, vrijeme potrebno za dobivanje informacija od javnog sektora.

• Službenici iz ostalih institucija često koriste proaktivno objavljene podatke, tako da organiziranjem informacija i njihovom online objavom, doprinosite povećanju efikasnosti čitave javne uprave.
• Akademska zajednica i istraživači će biti u mogućnosti da jednostavnije pristupe vašim podacima, pa ćete im tako pomoći u radu.
• Aktivniji i angažiraniji građani (u organizacijama civilnog društva, ali i šire) što su bolje informirani o vašem radu, više mogu doprinijeti i učestvovati. To vodi do boljeg procesa donošenja odluka i može rezultirati velikom javnom podrškom poslu kojim se institucija bavi.

• Unaprijeđeno razumijevanje javnosti o tome šta radite i kako javna tijela funkcionišu.
• Ukoliko ste uspješni na polju proaktivne transparentnosti, možete dobiti priznanje za svoj trud od kolega, ostalih vladinih institucija, donatora, čak i medija i civilnog društva.
• Dugoročno, vraćate povjerenje javnosti u rad institucija.

Potencijalno, skoro svi će biti u mogućnosti koristiti vaše informacije online. Prema podacima Regulatorne agencije za komunikacije iz aprila 2018. broj internet pretplatnika u BiH je 700 578 i kontinuirano raste. Stopa internet penetracije prema istom izvoru iznosi 86,77%6. Poređenja radi, stopa u Njemačkoj u 2017. iznosi 90%.

Čak i ljudi koji ne koriste internet (nemaju pametni telefon, pristup internet infrastrukturi, javnim bibliotekama ili internet kafeima) su potencijalni korisnici informacija, jer drugi s njima mogu podijeliti informacije usmeno ili u štampanoj formi.

Vrijedi analizirati ko su najčešći korisnici vaših informacija i kategorizirati ih. U mnogim slučajevima, najčešći korisnici vladinih infomacija u BiH su (ne nužno ovim redom):

• građani koji potražuju određenu uslugu (npr. novu vozačku dozvolu), traže ostvarivanje nekog prava (mnpr. pravo na žalbu) ili izvršavaju neku obavezu (npr. plaćaju kaznu)
• državni službenici iz ostalih institucija koji potražuju infomaciju da bi napisali izvještaj, pripremili projekt ili sastanak i sl.
• državni službenici i zvaničnici u instituciji koji infomacije koriste za interne komunikacijske potrebe (“Jesam li nešto propustio?”, “Kako su moje kolege ovo uradile?”, “Neko je nešto pomenuo na sastanku i želim da provjerim.”)
• novinari koji pripremaju priču i imaju tijesan rok (“Koji je tačan naziv institucije?”, “Ko je za ovo nadležan?”,“Ko je direktor koji je o ovome govorio na konferenciji za medije?”, “Šta ovi rade?”)
• uposlenici organizacija civilnog društva koji prave izvještaj, istražuju, pišu projekat ili pripremaju konferenciju
• istraživački novinari koji su tek počeli istraživati neku temu i žele nešto da otkriju
• studenti koji istražuju za potrebe svojih teza i kojima nije jasno ko ima koje podatke
• aktivisti koje zanima uzrok i šta ćete povodom nečega poduzeti ili to tek planirate
• istraživači međunarodnih, regionalnih i lokalnih istraživanja, rang lista i studija, koji pokušavaju uvrstiti vaše podatke u svoj dokument ili brzo stupiti s vama u kontakt telefonski ili posredstvom elektronske pošte
• angažovani na projektima tehničke pomoći i u donatorskim organizacijama koji gledaju šta
  ste prethodno uradili ili šta trenutno radite u projektu kojeg oni podržavaju
• konsultanti koje unajmljuju donatori (npr. Evropska komisija) i koji sjede u Briselu istražujući na koji način mogu razviti preporuke za određeni napredak.

U redu je pretpostaviti da većina ljudi neće shvatiti vaše informacije 100%. Ovo je rezultat činjenice da je mnogo informacija napisano administrativnim jezikom, koji ostalima nije lako razumljiv. Dokumenti, takođe, često slijede unaprijed definisanu strukturu koja se traži u javnoj upravi, a koja može biti neintuitiva prosječnom čitaocu. Ovo vrijedi ne samo za ljude nižeg stepena obrazovanja, već i i za visokoobrazovane kojima tema ili žargon nisu bliski.

Uglavnom ne. Ukoliko samo budete objavljivali informacije bez da ih promovirate, imaćete uobičajeni broj posjeta na sajtu. Da biste privukli više korisnika informacije koju ste objavili, trebaćete koristiti postojeće kanale komunikacije da biste ih promovirali. Na sljedeće načine možete promovirati proaktivnu objavu informacija:

ŠTAMPANE PUBLIKACIJE

Ukoliko već štampate brošuru o nekim aspektima rada, pokušajte u nju uvrstiti i segment o informacijama i dokumentima dostupnim na web stranici institucije. Ne zaboravite da uvrstite web sajt ili QR kod sa direktnim linkom.

Ukoliko imate resurse, možete izraditi dvolisni vodič za informacije i dijeliti ga kad god imate priliku, na događajima, sastancima, konferencijama za medije, itd

DOGAĐAJI

Ukoliko već organizujete događaj, naprimjer konferenciju, pokušajte kratko govoriti o informacijama koje ste upravo objavili na web sajtu. Ukoliko vam vrijeme dozvoljava, možete čak pokušati uvrstiti i petominutnu prezentaciju web sajta institucije.

DRUŠTVENE MREŽE

Ukoliko već koristite društvene mreže, možete pokušati kreirati mini kampanju postovima kojima ćete promovirati proaktivnu objavu informacija. Post može biti fotografija (generička, arhivska, foto dokumenta i sl; fotografije ostavljaju poseban utisak na ljude) sa malo teksta kao u donjem primjeru i linkom na informaciju na webu. Primjer:
“Jeste li se ikada pitali kako radimo skupa? Pogledajte organigram naše institucije!”
“Ovdje možete pronaći kalendar događaja koje organizuje naša institucija ”
“Naša institucija učestvuje u nekoliko međunarodnih projekata pomoći. Saznajte više ovdje…

VIDEO

Ukoliko već producirate videa, možete pripremiti kratki vodič o javno dostupnim informacijama na vašem sajtu. U tom videu možete vi ili neki vaš kolega objasniti šta je dostupno, kako to građani mogu koristiti da bi saznali više o vašoj instuticiji, i na koji je način informacija dostupna.

INFOGRAFIKE

Ukoliko već pravite infografike, možete uzeti neke interesantne dijelove proaktivno objavljenih informacija i objasniti ih posredstvom infografike. One su posebno efektne ukoliko imati puno podataka ili pojašnjavate kompleksan proces.

Primjeri:

• prikažite odvojeno neke dijelove budžeta institucije i linkujte ih na dokument budžeta na
  web sajtu.
• objasnite kompleksnost mandata i kompetencija vaše institucije, uključujući i one sa kojima
  sarađujete.

Ideje o promociji informacija mogu biti dio vašeg plana proaktivne objave. Razmislite o tome šta se dogodi kada objavite informaciju online. Ko su vaši tipični korisnici?

Ovo ovisi o mnogim stvarima uključujući profil institucije koji ste prethodno izgradili u javnosti (primjerice, ako ste već izgradili odnos sa organizacijama civilnog društva ili medijima), percepciju važnosti koju vaša institucija ima u javnosti i, naravno, ovisi i o samoj informaciji. Ako informacija nije sasvim jasna ili postoji indicija na određene probleme u radu, mediji i OCD bi mogli reagirati na to i tražiti da pojasnite informaciju i date dodatna objašnjenja.

Kada informacije objavljujete sami bez upita medija ili organizacija civilnog društva, tada šaljete jasnu poruku da nemate šta da krijete. Ako ostale institucije objavljuju informacije koje vi još ne objavljujete, to može biti shvaćeno kao da nešto krijete i zapravo možete povećati izloženost svoje institucije te dobiti više upita u vezi sa tom informacijom.

Mnoge OCD u BiH su snažni zagovarači proaktivne transparentnosti i otvorenosti institucija i pozdraviće svaki napor institucije ka unapređenju transparentnosti. Prema istraživanju iz 2016. četiri najtransparentnije institucije su Ured koordinatora za reformu javne uprave, Direkcija za evropske integracije, Agencija za statistiku i Agencija za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta i često ih u pozitivnom kontekstu pominju organizacije civilnog društva kao što su Centar za društvena istraživanja Analitika i Transparency International BiH, kao primjere transparentnosti koje često i konsultuju da iznesu vlastita iskustva tokom treninga koje civilno društvo organizuje. Kada je Ured koordinatora objavio plate uposlenih na webu, medijska reakcija je bila nevelika ali pozitivna.

Standardi su kreirani u skladu sa najčešćim nazivima dokumenata i informacija u javnoj upravi na nivou Vijeća ministara BiH, ali se ona mogu razlikovati među institucijama.

Ako niste sigurni šta konkretni standard u praksi znači, možete razgovarati sa kolegama koji su već prošli kroz ovaj proces. Najbolje je nedoumice rastumačiti tokom pripreme plana objave, tako da poslije ne bude zabune. Svakako se možete s vašim pitanjima obratiti članicama i članovima međuinstitucionalne radne grupe za komunikacije u okviru Programa jačanja javnih institucija, budući da su oni izradili standarde proaktivne transparentnosti i direktno su bili uključeni u brojne aktivnosti: od njihove provedbe u vlastitim institucijama, preko obuka o otvorenoj vlasti do obuke trenera o proaktivnoj transparentnosti. Na kraju ovog dokumenta možete pronaći njihove kontakt podatke.

U većini slučajeva objavljujete informacije o radu institucije i to ne predstavlja povredu zaštite podataka. U nekim slučajevima trebate pažljivo ispitati informaciju i restrukturirati je na način da ne krši propise o zaštiti podataka. To možete postići tako što nećete uvrštavati lične podatke (npr. pisaćete pozicije umjesto ličnih imena) ili redigovati lične podatke iz informacije (npr. zacrniti imena i ostale lične podatke u zahtjevima za pristup informacijama za koje odgovore objavljujete na webu).

Preporuka je konsultovati propise o zaštiti podataka prilikom pripreme plana proaktivne objave informacija.

Iako je situacija u većini institucija takva da ne postoji dovoljno državnih službenika koji bi se bavili strateškim komunikacijama, objava informacija na web stranicama obično ne zahtijeva dodatno osoblje. U praksi ćete morati surađivati s kolegicama i kolegama koji izrađuju i čuvaju informacije. Bilo bi dobro ukoliko bi institucija internim aktom regulisala obaveze državnih službenika po pitanju dijeljenja informacija od proaktivnog značaja.

Za objavu informacija ćete također trebati odobrenje u skladu s redovnim procedurama za objavljivanje informacija unutar vaše institucije. U nekim slučajevima već postoje web redakcije koje mogu donijeti takve odluke. U drugim slučajevima ćete morati odobrenje dobiti direktno od rukovodstva.

Ljudi su skloniji razmišljati o troškovima, nego o uštedama proisteklim iz proaktivne transparentnosti. Najčešće vi već imate ove informacije u instituciji i već imate web sajt, pa nećete morati dodatno investirati.

Takođe, ne morate provesti sve standarde odjednom, već možete kreirati plan proaktivne objave i realizirati ih kroz nekoliko mjeseci. Na taj način, čak i sa ograničenim vremenom i ljudskim resursima plan možete provesti u djelo.

Razgovarajte s rukovodiocem o tome može li poslati e-mail svim zaposlenim u kojem će iskazati jasnu podršku proaktivnoj objavi informacija. Možete ponuditi da napišete nacrt takvog e-maila. Pokušajte ovu temu nametnuti na dnevni red sastanka kolegija (ili drugog foruma koji okuplja rukovodstvo). Pripremite informaciju, priložite joj standarde i plan proaktivne objave i potrudite se da oni na sastanku budu usvojeni.

Ukoliko je moguće, organizujte manji sastanak u instituciji kako biste s kolegama porazgovarali o izazovima. Ljudi su ponekad prezasićeni inicijativama ili mogu reagovati defanzivno ukoliko od početka nisu uključeni u inicijativu. Možete se potruditi tim ljudima dati osjećaj uključenosti, tako što ćete im dodijeliti posebnu ulogu u proaktivnoj objavi.

Pronađite saveznike u instituciji (ljude koji poput vas razumiju ovu temu i voljni su pomoći) ali pazite da ne kreirate kliku i opciju ostavite svima otvorenu.

Dobijanje podrške rukovodstva je ključno. Prvi korak ka tome je informisati rukovodstvo o ovoj inicijativi, objasniti njenu važnost, koristi koje će institucija njome imati i na koji ju je način moguće provesti. Važno je pripremiti se za predstavljanje ovoga rukovodstvu: analizirajte šta ste već objavili, šta jednostavno možete objaviti, na koje prepreke možete naići, napravite plan proaktivne objave i predstavite ideje i zaključke rukovodstvu. Trebate imati „ja to mogu“ stav kada o ovome razgovarate, ali jednako tako diskutovati i o mogućim izazovima i preprekama. Pokušajte ponuditi alternativno rješenje za svaku prepreku i to takođe prezentujte.

U svakom slučaju nemojte se fokusirati samo na najveći problem ili najizazovniji standard, kao što su plate uposlenih. Fokusirajte se na one standarde koje već ispunjavate i one za koje se čini da lako mogu biti ispunjeni u budućnosti. Ukoliko se u vezi sa jednim ili dva standarda ne možete saglasiti, ostavite ih za neku buduću diskusiju, nakon što postignete određeni napredak na ovom polju.

Preporuka je da se sve informacije za koje to moguće objavljuju redovno u elektronskim formatima koji omogućavaju jednostavnu ponovnu upotrebu. Ova preporuka je nadahnuta direktivom Evropske komisije o ponovnoj upotrebi informacija javnog sektora (2003/98/EC), ali i globalnom inicijativom Partnerstvo za otvorenu vlast (OGP) u kojoj je BiH članica od 2014. godine. Dodatno, u dokumentu Politika standarda proaktivne transparentnosti navedeno je nekoliko principa proaktivne objave informacija kao što je to pretraživost (objava u mašinski čitljivim formatima i pod asocijativnim naslovom).

Formati koji omogućavaju ponovnu upotrebu, tj. otvoreni formati su HTML (tj. objava podatka i informacija direktno na web stranici a ne u posebnoj datoteci), XML, JSON ili Microsoft Office Excel (.xls, .xlsx) ili Microsoft Word formati (.doc, .docx).

Sadržaj objavljen u PDF formatu nije nužno ni otvoren ni zatvoren. Sve zavisi od načina na koji ste kreirali samu PDF datoteku. Ako je u pitanju skenirani dokument, on ne predstavlja otvoreni format jer za ponovnu upotrebu podataka iz dokumenta potrebno je optički očitati sve podatke, a taj proces ne samo da je zahtjevan nego može biti i uzaludan (podaci mogu biti pogrešno očitani). Ako je, pak, u pitanju dokument koji je elektronski sastavljen i vjerno pretočen u PDF format, on može biti ponovno korištenu određenimuvjetima i stoga semožesmatratiotvorenim. Stoga je opća preporuka da se dokumenti objavljuju u PDF formatu samo u slučajevima kada je to krajnje neophodno, odnosno, ne postoji druga opcija.

Općenito, ako ste u mogućnosti da na sadašnjem web sajtu objavite informaciju ili dokument, nećete morati ništa da mijenjate.

Ako web stranica vaše institucije već ima dobru strukturu informacija, tj. sadržaj koji se objavljuje je jasno kategorisan i kao takav je pristupačan posjetiocima koji ga lako i na intuitivan način pronalaze, onda ćete vjerovatno bez puno problema pronaći odgovarajuće kategorije u kojima ćete objavljivati informacija prema standardima proaktivne transparentnosti.

Međutim, ako to nije slučaj s vašom web stranicom i jednostavno ne znate gdje biste smisleno smjestili određene informacija, iskustvo određenih institucija je pokazalo da je praktično rješenje uspostaviti novu kategoriju na stranici (npr. „transparentnost“ ili „proaktivna transparentnost“), gdje biste na jednoj stranici objavili većinu informacija u skladu sa standardima. Ovim rješenjem posebno olakšavate pristup istraživačima koji bi eventualno mjerili vaš nivo transparentnosti.

Drugo pragmatično rješenje jeste da – ako vaš sistem za upravljanje sadržajem (CMS) to omogućava – kategorišete sadržaje pomoću tzv. oznaka (tag) kako bi sadržaj koji se odnosi na standarde proaktivne transparentnosti u svakom trenutku mogao biti lako grupisan, odnosno, kako bi posjetioci mogli pomoću funkcionalnosti pretrage na vašoj web stranici mogli pronaći sve sadržaje objavljene pod takvom oznakom.

Čak i ako nemate mogućnost da označite sadržaj na gore opisan način, možete dodatno izraditi jednu podstranicu na vašoj web stranici koja će sadržavati linkove na mjesta na vašoj web stranici na kojima se nalaze informacije objavljene prema standardima proaktivne transparentnosti.

Da, trebaćete izdvojiti određeno vrijeme da prikupite i objavite informacije, kao i za sve ostalo što objavljujete na web sajtu. Takođe trebate ažurirati informacije na web sajtovima kada dođe do njihove promjene.

Moguće je da vi niste osoba koja posjeduje potrebne informacije u vašoj instituciji, pa će i vaše kolege trebati odvojiti određeno vrijeme da pronađu, pripreme i podijele informaciju s vama kako bi ona bila objavljena. U nekim slučajevima, vi i vaše kolege ćete trebati pripremiti informaciju iznova ili kombinovati nekoliko različitih informacija u jednu.
Najviše rukovodstvo vaše institucije bi takođe trebalo da odvoji neko vrijeme kako bi bilo informisano o
proaktivnoj transparentnosti.

Preporuka je kreirati plan proaktivne objave informacija, tako da rokovi, odgovornosti, nosioci budu jasno definirani.

Očekivano je da ćete najviše vremena trebati za objavu informacija prvi put. Ukoliko imate podršku rukovodioca i ako su procedure jasne, trošit ćete sve manje vremena na ažuriranje informacija

Kao što je u sekciji „Gdje piše da to trebamo uraditi?“ već naznačeno, dio standarda proaktivne transparentnosti je već obuhvaćen određenim zakonima, odlukama Vijeća ministara BiH, međunarodnim konvencijama ili se već nalaze na nekoj web lokaciji. To što neka institucija ili čak većina njih ne objavljuje informacije čije je postavljanje na web već obaveza ili praksa, ne znači amnestiju te obaveze za ostale institucije.

Imajte uvijek u vidu da će javnost naći način da dođe do informacije o radu vaše institucije, zato je najbolje da institucija govori sama o sebi. Ne stavljajte na kocku reputaciju vaše institucije (posebno ako je ona dobra i mukotrpno građena) zbog toga što ostali nisu svjesni važnosti proaktivne transparentnosti.

Prema istraživanju o profilu komunikatora u javnoj upravi koje je 2016. godine provedeno u okviru Programa jačanja javnih institucija u BiH službenici koji se bave komunikacijskim poslovima a koji su bili obuhvaćeni ovim istraživanjem izjasnili su se da je uređivanje web stranice vještina kojom dobro vladaju (čak druga vještina po rangu, nakon pisanja saopćenja za javnost). Uređivanje web stranica dio je opisa poslova za pojedina radna mjesta službenika koji se bave odnosima s javnošću. S tim na umu komunikatori u javnoj upravi sigurno i prepoznaju važnost dobro uređene web stranice koja nudi sveobuhvatne informacije o radu institucije.

Dodatno, komunikatori danas troše puno više vremena za poboljšanje komunikacije između organizacije i njenih javnosti. Unutar vladinih institucija oni su spona izmeđuinstitucija i njihovih javnosti i mogu dati značajan doprinos društvenom blagostanju i javnoj podršci demokratskim institucijama (Heise, 1985. Ēdes, 2000.).

Poticanje i olakšavanje učinkovite komunikacijske prakse unutar državnih institucija može se promatrati i kao odgovornost komunikacijskog osoblja (Fairbanks et al., 2007). Komunikatori/javni službenici imaju temeljnu obvezu informirati javnost ali i  biti obaviješteni od strane javnosti. Stoga imajući u vidu ove uloge komunikatori igraju važnu ulogu u području proaktivne transparentnosti.

Ipak, ovdašnjoj javnosti malo je poznata uloga komunikatora u provedbi proaktivne transparentnosti kao i njihov stav prema proaktivnoj transparentnosti. U BiH nema još uvijek takvih istraživanja, ali ona postoje u svijetu.

Standardne informacije za objavu definirali su predstavnici institucija i organizacija civilnog društva, temeljem potreba javnosti, svojih kapaciteta i trenutne situacije. U obzir su uzete i dobre prakse u svijetu, no standardi su specificirani prema BiH. Neke države u Evropi proaktivno objavljuju puno više informacija (uključujući i otvorene podatke), a neke manje.

Sve što je uvršteno u standarde proaktivne transparentnosti je već negdje objavljeno. Sljedeći pregled nudi različite primjere proaktivne objave informacija širom svijeta. Navedeni primjeri ne predstavljaju nužno najbolje prakse niti bi se trebali uzeti bezrezervno; njihova je svrha prikazati različite prakse.

Za mnoge od navedenih informacija postoje i domaći primjeri institucija i organa javne uprave u BiH, ali su izostavljeni u ovom pregledu budući da se pitanje odnosi na druge zemlje

Može se reći da je kroz višegodišnje djelovanje javnih institucija i civilnog društva u oblasti proaktivne transparentnosti i njihovo zagovaranja za unapređenjem transparentnosti urodilo određenim plodom. Iako Zakon o slobodi pristupa informacijama i dalje nije izmijenjen niti dopunjen kako bi sadržavao odredbe o proaktivnoj objavi informacija, mnoge institucije su već prepoznale važnost vlastite transparentnosti i započele s provedbom standarda.

Nadalje, Principi javne uprave koje je SIGMA, zajednička inicijativa OECD-a i Evropske unije, razvila 2014. godine igraju važnu ulogu u procesu evropskih integracija Bosne i Hercegovine. U oblasti odgovornosti vlasti (accountability) drugi princip izričito navodi da se javne informacije objavljuju proaktivno. U skladu s postupanjem po ovim principima u svojoj praksi bit će mjeren i napredak BiH u procesu evropskih integracija.

BiH je 2014. godine dobrovoljno pristupila i globalnoj inicijativi Partnerstvo za otvorenu vlast (Open Government Partnership, OGP). Jedan od osnovih temelja ove inicijative jeste i unapređenje transparentnosti vlasti a BiH je u nedavno izrađenim nacrtima akcionih planova za OGP uvrstila i mjere na unapređenju proaktivne transparentnosti

Objavljivanje informacija u vezi sa vašom institucijom odvojeno od drugih omogućava po sjetiocima vašeg weba da steknu odnositi na istraživače koji traže informacije o određenim institucijama (npr. u sektoru punu sliku o radu institucije. To se, naprimjer možezdravstva) i htjeli bi vaše podatke uporediti sa sličnim institucijama u regionu, Evropi ili svijetu.

Ova praksa takođe omogućava korisnicima lakši pristup i bolje razumijevanje vašeg rada kao javne institucije

• Na 160. sjednici Vijeća ministara BiH, održanoj 3. decembra 2018., usvojena je informacija Ureda koordinatora za reformu javne uprave u BiH o aktivnostima preduzetim na unapređenju proaktivne transparentnosti.1 Zaključcima VM BiH institucije su obavezne da provedu standarde proaktivne transparentnosti te da o tome polugodišnje izvještavaju.
• Vijeće ministara BiH je na svojoj 155. sjednici usvojilo Strateški okvir za reformu javne uprave u BiH 2018-2022.2 Ovim strateškim dokumentom je predviđeno unapređenje nivoa proaktivne transparentnosti institucija i organa javne uprave i primjena standarda proaktivne transparentnosti.
• Neki od 38 standarda su već obaveza proistekla iz različitih zakona (npr. Zakon o javnim nabavkama).
• Neki su standardi (ili njihovi dijelovi) već obavezni u skladu sa odlukama Vijeća ministara BiH (npr. rješenja o dodjeli novčane nagrade/stimulacije).
• Mnogi standardi iz osnovnog nivoa (npr. kalendar) su obaveza u skladu sa Uputstvom o održavanju zvaničnih web stranica institucija BiH.
• Zakon o upravi (član 6) navodi da je „rad javne uprave dostupan javnosti“. Javnost rada uprave može biti ograničena samo u slučajevima regulisanim zakonom.
• Akcioni plan za provođenje Strategije borbe protiv korupcije sadrži mjere koje se odnose na unapređenje proaktivne transparentnosti.
• U preporukama reforme javne uprave.
• Evropski principi dobre uprave u okviru stuba „odgovornost“ podrazumijevaju proaktivnu objavu informacija. Reformski napredak u skladu s ovim principima dio je procesa integriranja BiH u EU.
• U međunarodnim sporazumima kao što su: Međunarodna konvencija o građanskim i političkim pravima, Konvencija Ujedinjenih nacija o pristupu informacijama, Konvencija Vijeća Evrope o pristupu službenim dokumentima.
• Uredba 1049/2001 Evropskog parlamenta i Vijeća od 30. maja 2001. o javnom pristupu dokumentima Evropskog parlamenta, Vijeća i Komisija reguliraju pristup informacijama u institucijama Evropske unije te propisuju moguća ograničenja.
• Pravo na pristup informacijama utvrđeno je i Poveljom o temeljnim pravima EU (član 42.)
• Pravo na pristup informacijama definisano je i kroz deklaracije UN-a koje govore o održivom razvoju (poput tzv. „Deklaracije Rio“ plus 20)
• Moguće je da je objavljivanje nekih informacija već dio komunikacijskih /PR planova.
• U međunarodnim i regionalnim istraživanjima, anketama i rang listama.
• Dobre prakse ostalih država.
• Zdrav razum