Konferencija o otvorenosti i transparetnosti izvršne vlasti u regionu Zapadnog Balkana u organizaciji NVO Centra za demokratsku tranziciju (CDT) iz Crne Gore održana je 17. novembra u Podgorici. Prvi dio konferencije bio je posvećen razgovoru sa potpredsjednikom Vlade Crne Gore za bezbjednost, unutrašnju politiku, evropske i vanjske poslove Aleksom Bečićem, dok su u drugom dijelu predstavnice civilnog sektora iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Srbije i Sjeverne Makedonije govorile o nalazima istraživanja o otvorenosti vlasti u ovom zemljama.
Programska direktorica CDT-a Milica Kovačević naglasila je da Vlada Crne Gore mora još uvijek dosta da radi na polju transparentnosti.
„Mi smo po otvorenosti na trećem mjestu iza Vlade Sjeverne Makedonije i Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, naša ministarstva su na trećem mjestu, organi uprave na drugom“, kazala je ona predstavljajući istraživanje otvorenosti vlasti koje je radio CDT.
„Otvorenost se smanjuje ka nižim nivoima a to bi trebalo da bude suprotno, jer bi organi uprave trebalo da budu dostupniji građanima. Nemamo krovnu politiku otvorenosti i strateški pristup, tome nije pomogla ni politička nestabilnost. Puno zavisi od volje menadžera. Šest godina čekamo unapređenje Zakona o Slobodnom pristupu informacijama, tri vlade su obećale nevladinim organizacijama da će unaprijediti zakon, to se nije desilo“, rekla je Kovačević.
„Zalagaću se da unapređujemo transparentnost. Uz smjenjivost vlasti, sad je svako svjestan da niko nije politički vječan, neki mnogo brže nego što se nadaju, uz značaj transparentnosti, naš je cilj da dođemo do nivoa da imamo jake institucije gdje će svaka vlast čuvati institucionalnu memoriju, gdje neće nikoga interesovati ko je koje vjere, nacije ili partije, gdje će se oni na vrhu smjenjivati. Ja se borim za Crnu Goru jakih instuticija gdje smo svi politički prolazni, kada to dovedemo do onoga što su evropski standardi nema zime za Crnu Goru“, izjavio je Bečić.
Otvorenost institucija ne smije zavisti od volje pojedinaca, već mora imati utemeljenje u zakonima i propisima kako bi se obezbijedilo trajno uspostavljanje transparentnosti njihovog rada. To je poručeno na panelu “Koje informacije vlade kriju od medija, civilnog sektora i građana/ki” u okviru konferencije o transparentnosti institucija koju je organizovao Centar za demokratsku tranziciju (CDT).
Milena Gvozdenović iz CDT kazala je da smo u Crnoj Gori u posljednje tri godine tri puta mijenjali vladu ili vlast, te da to svakako nisu povoljne okolnosti za izgradnju dugoročne politike otvorenosti.
Mila Josifovska Danilovska iz fondacije Metamorfozis iz Sjeverne Makedonije kazala je da, iako je Sjeverna Makedonija po indeksu otvorenosti prva u regionu, najgore rezultate postiže u pogledu efikasnosti.
“Možda imamo izvrsne strategije, ali kada se radi o implementaciji, u tom dijelu malo kaskamo. ”, rekla je ona.
Za razliku od Sjeverne Makedonije, situacija u Bosni i Hercegovini je lošija u pogledu otvorenosti, kaže Amina Izmirlić Ćatović, predstavnica U.G. Zašto ne? iz Bosne i Hercegovine. Ove godine primijećena su i određena nazadovanja. Ona je ocijenila da postoji svega nekoliko institucija koje bi se mogle pohvaliti nivoom trasparentnosti i onih koje imaju određeni zadovoljavajući rezultat koji bi se mogao dalje unaprijediti. Navela je pozitivan primjer Ureda koordinatora za reformu javne uprave koji je u istraživanju 2022. godinu imao 84,81% ispunjenosti indikatora, a što je najbolji rezultat kada je u pitanju otvorenost i transparentnost u Bosni i Hercegovini. Od 49 organa uprave, tek njih 12 zadovoljava više od polovine indikatora, a određen broj institucija nije imao ni funkcionalnu web stranicu, ili ista nije postojala, što je uticalo na dosta lošije rezultate organa uprave u istraživanju za 2022. godinu.
Transparentnošću institucija se ne može pohvaliti ni Srbija. Samo 2022, utvrđeno je da je oznakom tajnosti označeno više od milion i 400 hiljada dokumenata, na uzorku od 73 organa. Milica Tošić, iz Partnera za demokratske promene kaže da vlada, ministarstva, niti organi uprave ne prelaze indeks transparentnosti preko 50%.
Učesnice panela poručuju da bi institucije trebalo da preuzmu odgovornost i da budu proaktivne, te da ukoliko žele da budu otvorene, infrastruktura nije prepreka, ali da je politička volja veliki problem.
Rezultati ovogodišnjeg monitoringa pokazuju da vlade u državama regiona nisu ostvarile značajan napredak u pogledu prokativne transparentnosti i otvorenosti prema građanima/kama.
Najbolje rezultate među vladama ostvaruju Vlada Sjeverne Makedonije koja ispunjava 79.14% indikatora otvorenosti i Vijeće ministara BiH sa 73.31% ispunjenih indikatora otvorenosti.
Potom slijede Vlada Crne Gore (68.87%) i Vlada Republike Srbije (54.94%), a na začelju liste su Vlada Republike Srpske (38.2%), Vlada FBiH (37.57%) i Vlada Autonomne pokrajine Vojvodine (31.3%).
Kada je riječ o ministarstvima, najbolje rezultate u prosjeku ostvaruju ministarstva Sjeverne Makedonije sa 61.58% ispunjenosti indikatora otvorenosti. U ostalim zemljama ministarstva zadovoljavaju manje od polovine postavljenih indikatora – u Srbiji 51.48%2, Crnoj Gori 45.48%3, BiH 37.40%. Organi uprave u Sjevernoj Makedoniji u prosjeku zadovoljavaju 54.04% indikatora otvorenosti, slijede organi uprave Crne Gore (43.63%), BiH (38.27%) i Srbije 35.10%. Više o policy dokumentu o otvorenosti vlasti u BiH i regionu pročitajte ovdje.
Dokumenti: