Da bi javna uprava bila istinski servis građana, jedan od osnovnih preduslova je potpuna transparentnost u svim poslovima za koje im je ukazano javno povjerenje.
U različitim zemljama postoje različiti vidovi javne uprave i javnih službi, ali u svim zemljama koje istinski teže demokratiji postoje procedure koje će osigurati da građani u svakom trenutku znaju šta rade javni službenici i kako upravljaju novcem poreskih obveznika.
U Uredu koordinatora za reformu javne uprave u BiH kažu da su posljednjih godina napravljeni pionirski koraci u povećanju transparentnosti institucija BiH. Tokom 2015. godine u okviru Programa jačanja javnih institucija u BiH četiri institucije vlasti su zajednički sa organizacijama civilnog društva izradile Politiku proaktivne transparentnosti i definirale 38 standardnih informacija za proaktivnu objavu na službenim internetskim stranicama institucija. Vijeće ministara BiH je krajem 2018. godine usvojilo politiku i standarde proaktivne transparentnosti, a provode se i redovna polugodišnja istraživanja o transparentnosti državnih institucija. Principi za proaktivnu transparentnost se, kako kažu, dijele na tri nivoa koja podrazumijevaju javnu objavu plana javnih nabavki, izvršenje budžeta, imena zaposlenih, njihove plate i naknade, etički kodeks, plan integriteta, akcioni plan za borbu protiv korupcije, srednjoročni plan rad, strateške dokumente, interne akte i slično.
“Istraživanja su pokazala da sve institucije ne ispunjavaju jednake standarde, ali da postoji napredak u transparenosti i pomak u odnosu na ranija vremena”, naglašavaju u Uredu.
Dragan Ćuzulan, državni koordinator za reformu javne uprave, kaže da nisu u potpunosti zadovoljni nivoom transparentnosti javne uprave u BiH, za koju naglašava da je među najmanje transparentnim regionu.
“Zalažemo se da ovaj set od 38 vrsta informacija bude dio izmjena Zakona o slobodi pristupa informacijama u smislu objave svih podataka kojima raspolaže javna uprava. Trenutno postoji inicijativa koja ide u tom smjeru i koju podržavamo jer mislimo da bi to bio važan korak. Osnovni princip treba da bude da javnost ima pravo da zna. Nema razloga da nijedan od podataka koji je od javnog interesa ne bude u svakom trenutku dostupan javnosti. Od javnih nabavki, procedura zapošljavanja, i sličnih stvari”, objasnio je on. Koordinator je dodao da Akcioni plan za reformu javne uprave predviđa i unaprjeđenje transparentnosti kroz ovih 38 vrsta informacija u institucijama entiteta i Brčko distrikta BiH.
Koordinator za reformu javne uprave upozorava da je kroz nove izmjene zakonodavstva potrebno i implementirati Konvenciju o ponovnoj upotrebi podataka u javnom sektoru.
“Ponovna upotreba podataka omogućava korisnicima – građanima, udruženjima, akademskoj zajednici, privrednim društvima i sl. korištenje informacija koje uprava proizvodi u komercijalne ili nekomercijalne svrhe. To znači da bi korisnici vladinih informacija mogli te podatke, na primjer, koristiti za izradu raznih aplikacija za pametne telefone ili neke druge internetske aplikacije ili na temelju tih podataka stvoriti nove informacije u javnom interesu (istraživanja, analize, različita pitanja od javnog interesa).
Mogućnost ponovne upotrebe informacija temelji se na shvaćanju da su informacije koje prikupljaju tijela javne vlasti u okviru svog djelokruga zajedničko vlasništvo svih građana jer se radi o informacijama koje su tijela javne vlasti platila javnim novcem.
Koliko je transparentna javna uprava važna za običan život građana, najbolje se može vidjeti na primjeru EU, koja je već sedamdesetak godina uspjela održati mir i siguran život u prosperitetu unutar najbogatijeg ekonomskog i vrijednosnog bloka na svijetu. Na stranici Evropske komisije osnovni sastojak u “receptu” za uspjeh javne uprave upravo vide u transparentnosti evropskih javnih službenika, koji za svoj rad odgovaraju građanima. Kao svoja najveća dostignuća navode da su obezbijedili mir i funkcionalno jedinstveno tržište koje donosi koristi za više od 450 miliona građana EU.
Ono što se u BiH često izgubi iz vida je da je jedna od najvećih zasluga evropske administracije pooštravanje regulative za kvalitet hrane, zraka i životne okoline uopće. Ukoliko reforma javne uprave u BiH bude uspješno provedena, to će značiti da će i građanima ove zemlje pored osnovnih ljudskih prava, biti garantovano i pravo na zdravlje, čistu okolinu i kvalitetan život.
Tekst je nastao u okviru javne kampanje koju provodi Ured koordinatora za reformu javne uprave u BiH a podržava Program jačanja javnih institucija u BiH kao dio sveobuhvatne podrške vlada Ujedinjenog Kraljevstva i Njemačke provedbi reforme javne uprave u BiH. Mišljenja i stavovi izneseni u ovom tekstu ne odražavaju nužno službene stavove i politike vlada Ujedinjenog Kraljevstva i Njemačke i GIZ-a koji provodi Program jačanja javnih institucija u BiH.