Državni koordinator za reformu javne uprave i potpredsjednik SDS-a Dragan Ćuzulan za Oslobođenje tvrdi da BiH zbog ponašanja Vlade RS-a nije dobila desetine miliona eura pomoći.
– Upozoravao sam na tu praksu i ranije i da je reforma javne uprave dijametralna interesima stranaka koje stvaraju partokratski mentalitet i žele politizovanu javnu upravu. One javnu administraciju shvataju isključivo kao biračko tijelo, a javne resurse kao sredstva za finansijske manipulacije, kaže Ćuzulan, koji za ovu situaciju optužuje Vladu RS-a i njeno soliranje nauštrb zajedničkih projekata.
Naša zemlja još nije usvojila cjelodržavnu strategiju za reformu javne uprave, a ministrica u Vladi RS-a Lejla Rešić kaže da je novi strateški okvir “kao da čitate Treće oko, nema ni cilja ni plana ni ideje”. Ako je dokument usaglašen, otkud sad priča jesmo za reforme, ali na drugi način?
– Zaista ne čitam Treće oko i ne bavim se paranormalnim fenomenima. Ali, jasno mi je da je to traženje alibija zašto da se nešto odbije. Prvi put je da je neko iz Vlade RS-a to jasno rekao. Do sada su stalno stizali odgovori u stilu bili su izbori ili dok se formira nova vlada ili… Sada je jasno da je u pitanju odsustvo političke volje. Strateški okvir i akcioni plan su samo jedan korak. Bili smo ohrabreni nedavnim sastankom članova Predsjedništva BiH sa najvišim evropskim zvaničnicima u Bruxellesu, gdje je rečeno da će se nastaviti provođenje reformi, ali očigledno nije prvi put da naši političari jedno govore, a drugo rade. Upozoravao sam na tu praksu i ranije i da je reforma javne uprave dijametralna interesima stranaka koje stvaraju partokratski mentalitet i žele politizovanu javnu upravu. One javnu administraciju shvataju isključivo kao biračko tijelo, a javne resurse kao sredstva za finansijske manipulacije.
Gleda se cjelina
Naglašavam da je prijedlog strateškog okvira potpuno usaglašen na sastanku Zajedničke radne grupe (ZRG) održanom 29. marta 2018. i dogovoreno je da se dokument uputi na vlade i Savjet ministara. ZRG čine i predstavnici iz RS-a, koji su podržali prijedlog dokumenta. Oni su nas obavijestili na sastanku ZRG-a 18. januara da je upućeno više urgencija, te da su obavljeni razgovori sa predstavnicima institucija nadležnih za davanje mišljenja, kao i da nije bilo primjedbi na sadržaj usaglašenog dokumenta. Dakle, bez ikakvog razloga, čeka se na usvajanje strateškog okvira u Vladi RS-a već gotovo godinu. Na sastanku Specijalne grupe za RJU, koja je uspostavljena kao dijalog s predstavnicima Evropske komisije, održanom prije nekoliko dana predstavnici iz RS-a obećali su EK da će usvojiti inoviranu strategiju u narednih nekoliko sedmica i imali su pozitivan stav o nastavku rada Fonda za reformu javne uprave. Evropska komisija smatra da je Fond dobar alat za podršku reformi i dala je podršku daljem unapređenju njegovog rada. Sad ministrica odjednom govori suprotno.
Zbog čega iz vlasti Republike Srpske insistiraju na razgovoru s donatorima?
– Sad odjednom saznajemo od ministrice da nema komunikaciju sa DEU u BiH, ali da je naišla na razumijevanje za primjedbe Vlade RS-a kod švedske SIDA, jednog od najvećih donatora Fonda. Iskreno, ne znam o čemu se tu radi, ali mi je poznato da su iz Vlade RS-a tražili načine kako da se finansiraju individualni projekti. Zamislite, Fondom mi operativno upravljamo, ali su nam vrata zatvorena za takve razgovore!? Ministricu Rešić sam i ranije upozoravao da pristup donatora nije partikularan i da oni, donatori, gledaju RJU kao proces koji treba da se provodi na svim nivoima vlasti, harmonizovano i istovremeno. Istina je da je unutrašnje uređenje RS-a jednostavnije od FBiH i da to olakšava prohodnost i brzinu reformi, ali EK kada ocjenjuje napredak zemlje, gleda cjelinu. I ako jedan nivo nešto nije proveo, oni to ocjenjuju negativno. Treba razumjeti da EU funkcioniše kao jedinstven prostor i ako želite biti članica EU, onda morate imati odgovarajući nivo reformisanja javne uprave.
Podsjećam da Fond ne funkcioniše, kako zbog neusvajanja strategije, tako i zbog odbijanja predstavnika iz RS-a da potpišu aneks Memoranduma o razumijevanju o njegovoj uspostavi. Čak 10 projekata koji će pomoći provođenju reforme javne uprave, a njih su pripremali članovi nadzornih timova iz RS-a, FBiH, BDBiH i državnog nivoa, čeka na usvajanje. RS je jedini nivo vlasti koji je koristio individualne projekte iz Fonda, dok su svi ostali (njih 23) bili zajednički. Vlada RS-a je u zadnjih sedam godina, otkako i domaće vlasti učestvuju u Fondu, uplatila u Fond svega 198.467 KM, a trebala je više. Nepoštivanje Memoranduma, pored nesrazmjernog finansijskog učešća Srpske u odnosu na druge nivoe, ogleda se i u činjenici da je u 2016. godini Vlada RS-a u dva navrata donijela odluke o isplati sredstava za sufinansiranje projekata, međutim, taj novac nikad nije uplaćen na račune Fonda.
Šta zapravo blokada jednog od entiteta znači u cijeloj priči i šta time gubimo svi u ovoj državi?
– Sve zemlje regije imaju i već realizuju nove strategije, jer je to jasan zahtjev EK-a/SIGMA i jedan od preduslova za finansijsku podršku procesu RJU od EU. Dakle, ono što direktno gubimo jesu IPA sredstva, ali i drugi oblici finansijske podrške iz EU. Države regiona koje su ovaj posao završile već su dobile značajna sredstva direktne budžetske podrške, tako je npr. Srbija dobila 90 miliona evra, Crna Gora 40 miliona… Mi se generalno ponašamo vrlo neracionalno.
Cjelokupan intervju pogledajte ovdje.