• Otkad se aktivno radi na reformi javne uprave, koliko je do sada urađeno i koje su trenutno aktivnosti kada je reforma javne uprave u pitanju?
-Reforma je počela 2007. godine, na osnovu donesene dokumentacije, odnosno pravnog i političkog okvira za njeno provođenje. To su Strategija i Zajednička platforma djelovanja organa u BiH na provođenju Akcionog plana 1. Tokom 2010. počele su analize njegove primjene i on je bio baziran na aktivnostima organa uprave koji su, zavisno od pojedine reformske oblasti, bili u obavezi da izvrše određene aktivnosti. Vidjeli smo da na takav način nećemo postići zadani cilj, odnosno da te aktivnosti treba upravo suprotno postaviti, da treba staviti prvo ciljeve, pa onda aktivnosti. Da aktivnosti budu samo sredstvo, odnosno alat kako doći do cilja. Za to smo prošle godine aktivno počeli raditi na realizaciji ciljeva iz reforme javne uprave i možemo reći da se uradilo oko 41 posto ukupne reforme, revidirani Akcioni plan bazira se na ciljevima i sve dok se cilj ne ispuni, bez obzira na to koliko će se tih aktivnosti poduzeti, taj posao ostaje za nas nerealiziran.
Zato je slika koja je data u 2011. na neki način slabija, odnosno rezultati su slabiji jer se upravo željelo da se postignu ciljevi koje smo odredili. Trenutno, naš posao je vezan istovremeno za šest reformskih oblasti i aktivnosti se rade u svih šest oblasti na četiri nivoa. Kada je u pitanju Ured koordinatora, pripremamo polugodišnji izvještaj o revidiranom Akcionom planu i angažiramo se na provođenju projekata koje provodimo u reformskim oblastima.
• U kojim oblastima je najpotrebnija reforma?
-Mi provodimo reformu u šest oblasti i možemo reći da je ona u svih šest neophodna. To su, prije svega, izrada politika i koordinacijski kapaciteti, oblasti finansija, upravljanje ljudskim potencijalima, upravni postupci i upravne usluge, te informacione tehnologije i institucionalna komunikacija. Sve su one isprepletene i ne možemo govoriti o uspjehu reforme ukoliko svih šest oblasti ne budu obuhvaćene ili realizirani ciljevi svih oblasti. Zato je jako značajno da ovaj proces ide koordinirano i vodi se sa jednog mjesta i nama je cilj da na svim nivoima istovremeno imamo postignute rezultate. Sada postoje određene oscilacije u brzini provođenja pojedinih aktivnosti tako da u realizaciji nekih ciljeva ide ispred Republika Srpska, u nekim Federacija i distrikt Brčko, a nama je cilj da to ujednačimo i da na svim nivoima imamo jednake rezultate. Značajni su rezultati u finansijama. Ono što se u oblasti finansija želi postići, jeste puna transparentnost i kontrola trošenja budžetskih sredstava, zatim upravljanje ljudskim potencijalima gdje nastojimo da dobijemo profesionalnu administraciju koja će odgovoriti zahtjevima EU, u procesu pridruživanja, to jeste u procesu preuzimanja evropskog zakonodavstva u zakonodavstvo BiH. U okviru toga urađeni su određeni projekti, izvršene obuke državnih službenika.
Oblast e-u prava itekako je značajna, to je alat u rukama javne uprave u smislu njene modernizacije, jednog modernijeg načina poslovanja i oblast od koje očekujemo da će građani imati koristi, te mnogo brže realizirati svoje usluge. Ono što je veoma značajno u oblasti upravni postupci i upravne usluge, jeste da se radi na boljem provođenju zakona u ustavnom procesu, a taj boljitak znači da se radi na tome da administracija više ne opterećuje građane za traženje dokumentacije. Svaka od ovih oblasti vezana je sa e-upravom, sa uvođenjem tehnologija i svaka je isprepletena jedna sa drugom. Kada je u pitanju institucionalna komunikacija, nama je itekako značajno da ono što rade organi uprave bude prezentirano na adekvatan način, da veza između organa u pogledu plasiranja informacija bude dobra, da se ona odvija po određenoj metodologiji i ustaljenim principima i u svakoj od ovih oblasti vrlo je značajno da mi za sve što mijenjamo i moderniziramo, prihvatamo evropski standard, model i dobru
praksu i to treba da bude predmet pojedine reformske oblasti. To znači da mi stvaramo administrativni prostor u BiH koji će biti kompatibilan sa evropskim administrativnim prostorom.
• Koliko je osoblje u našim institucijama kvalifikovano i stručno u odnosu na zahtjeve EU?
-Mogu da kažem da državni službenici dobijaju određena stručna znanja, i određene vještine izlaganju poslovima. Zaista su doveli svoj profesionalizam na jedan zavidan nivo. Svi ti državni službenici imaju već kontakte sa evropskim zakonodavstvom, svi oni već i u ovoj fazi.
Sve što se radi na tom planu ide ka stvaranju boljeg kvaliteta državnih službenika i ono što ohrabruje, jeste da su ti državni službenici spremni da prihvate to znanje i da ga koriste u svom poslu. Veliko je interesovanje za svim onim što se uvodi kao novina.
• Gdje smo mi kada je u pitanju reforma javne uprave u odnosu na region i zemlje EU?
-Mislim da smo mi negdje na pola puta. Slovenija i Hrvatska su već prošle određene reformske procese i već primjenjuju evropsko zakonodavstvo. Možemo reći da sa kadrom koji imamo, ali još nedovoljno, možemo i mi da krenemo u taj proces, ali nam još treba veliki broj državnih službenika koji će u ovom procesu pomoći jer se radi zaista o znanjima i vještinama za koje je potrebno da državni službenici ulože više vremena i truda nego što je to do sada rađeno. Možemo se porediti sa Srbijom, Crnom Gorom, Makedonijom, otprilike smo na istom nivou, možda u nekim stvarima i bolji.
• Pomenuli ste državne službenike, kažete da ih ne dostaje u državnim službama?
-Stvara se jedna pogrešna slika u javnosti o tome da je preveliki broj državnih službenika. O tome se može govoriti ako to gledamo sa aspekta budžeta i onih koji primaju plate iz budžeta. Državni službenici nisu jedini koji primaju platu iz budžeta. Na budžetu su i vojska i policija i zdravstvo i školstvo. Broj onih koji istinski rade na provođenju i izradi zakona, što jeste osnovni državni posao,
i u pripremi takvih aktivnosti koje su vezane za reformisanje organa je, slobodno mogu reći, nedovoljan.