Dnevni avaz: Otvaranjem vrata primjene Lisabonskog sporazuma o krupnoj reformi Evropske unije (EU) počela je snažna kampanja za raspodjelu novih, uglavnom ojačanih, čelnih funkcija bloka, o čemu će, kako saznaje "Dnevni avaz", lideri EU neformalno razgovarati tokom susreta povodom obilježavanja 20 godina od pada Berlinskog zida.
Nova funkcija predsjednika Vijeća EU te reformirana pozicija visokog predstavnika za vanjsku politiku i sigurnost ključne su pozicije koje Unija planira popuniti na skorom vanrednom samitu šefova vlada i država. Za BiH je mnogo važnije ko će zauzeti mjesto na kojem je skoro posljednju deceniju bio Havijer Solana (Javier).
Snažno lobiranje
Za sada se u medijima i diplomatskim kuloarima spominje nekoliko atraktivnih imena. Očekuje se da u narednih nekoliko sedmica države istaknu svoje kandidate, ali lobiranje i pregovori traju već duže.
Prema nepisanom pravilu, najjača grupa evropskih narodnih stranaka trebala bi uzeti mjesto predsjednika Vijeća EU, pa bi onda novi Solana trebao doći iz evropske ljevice, odnosno socijaldemokratskih partija.
Dva moguća kandidata do sada su privukla najviše pažnje – ministar vanjskih poslova Velike Britanije Dejvid Miliband (David) te bivši šef italijanske diplomatije Masimo D'Alema (Massimo D'Alema). No, posljednje informacije govore da Miliband otpada iz utrke zato što ga britanski premijer Gordon Braun (Brown) želi zadržati u svojoj vladi.
D'Alema je istovremeno izjavio, kako prenosi AFP, da "ima male šanse za tu funkciju". On smatra da su Britanci i dalje najozbiljniji u tome da preuzmu tu poziciju, "posebno jer njihov kandidat za predsjednika Vijeća EU Toni Bler (Tony Blair) nije dobio podršku". Istovremeno, D'Alema, kao bivši komunista, sporan je za istočne članice EU, ali izvori navode da mu je prednost što ima jaku podršku premijera Silvija Berluskonija (Berlusconi).
Prije izbora u Njemačkoj, Frank-Valter Štajnmajer (Frank-Walter Steinmeier) smatran je za ozbiljnog kandidata, ali nakon poraza njega više niko i ne spominje. Nijemci, očito, nisu zainteresirani za tu funkciju, pa su u EK predložili Gintera Etingera (Guenther Oettinger), koji bi trebao preuzeti resor ekonomije i unutrašnjeg tržišta.
Slijedi iznenađenje
Kao ozbiljne opcije mediji i diplomati navode i Olija Rena (Olli Rehn), koji je izrazio želju da ostane u institucijama EU, te šefa švedske diplomatije Karla Bilta (Bildt). Renu bi problem mogla biti činjenica da dolazi iz liberala, a Biltu sve lošiji imidž u javnosti zbog afera i skandaloznih izjava.
Osim njih, spominju se i Francuz Iber Vedrin (Hubert Vedrine), Austrijanci Alfred Guzenbauer (Gusenbauer) i Ursula Plasnik (Plassnik), Britanac Kris Paten (Chris Patten), čak i Bernar Kušner (Bernard Kouchner), šef francuske diplomatije, Joška Fišer (Joschka Fischer) i još nekoliko iskusnih evropskih diplomata. No, kako navodi AFP, većina dosadašnjih imenovanja u EU bila je iznenađenje, pa je velika vjerovatnoća da će tako biti i ovog puta.
Lisabon ojačao poziciju
Funkcija visokog predstavnika za vanjsku politiku i sigurnost po početku primjene Lisabonskog sporazuma bit će mnogo jača nego što je sada kada je obavlja Solana. Faktički, bit će to mjesto ministra vanjskih poslova EU, jer će novi generalni sekretar objediniti u svojoj funkciji sve što je vezano uz vanjske poslove u Vijeću EU i Evropskoj komisiji.
Istovremeno, ta osoba bit će i potpredsjednik EK te rukovoditi novom Službom za vanjske poslove EU, u kojoj će biti objedinjeni i svi uredi evropske komisije i specijalni predstavnici EU.