Nezavisne novine: Studenti na privatnim fakultetima u RS studiraju prosječno 2,67 godina, a na državnim fakultetima 5,34, dok je prosječna ocjena na privatnim značajno veća u odnosu na javne visokoškolske ustanove.
Osim toga, od 8.323 studenta na privatnim fakultetima ima samo 80 ponavljača.
Ti podaci su dio godišnjeg izvještaja koji izrađuje Odjeljenje za visoko obrazovanje pri Ministarstvu prosvjete i kulture RS.
Prema podacima Ministarstva, više od jedne četvrtine svih studenata u RS studira na privatnim visokoškolskim ustanovama, a mnoge od njih često ne dostave potpune podatke o studenskoj populaciji.
Slična situacija i sa nekim državnim fakultetima koji također nekada kasne sa dostavljanjem tih podatka.
Inspektori prezauzeti: Radmila Pejić, glavni republički prosvjetni inspektor, ističe da u RS nema dovoljno inspektora koji bi pratili rad visokoškolskih ustanova.
"Možemo samo da izvršimo kontrolu po rješenjima, a što se tiče kvaliteta nastave to nije posao naših inspektora koji su ionako previše zauzeti. Dosta problema nam prave visokoškolske ustanove koje su upisale više studenata od broja koji im je dozvoljen u skladu sa prostornim i kadrovskim mogućnostima i visinom bankarske garancije", kaže Pejićeva.
U Odjeljenju za visoko obrazovanje ističu da znaju za slučajeve da su neki vlasnici fakulteta ujedno i studenti na svojim fakultetima, a nije rijetka pojava da cijela porodica zajedno dijeli studensku klupu.
Stevan Trbojević, predsjednik Savjeta za razvoj visokog obrazovanja, naglašava da kod nas u obrazovanju postoji kombinacija starog i novog sistema, te da u 2008. godini nije licencirana nijedna nova visokoškolska ustanova.
"Spremamo projekat u kome će biti ocijenjen rad pojedinačnih fakulteta, kako bi se napravila neka vrsta bodovanja i ocjenjivanja. To je značajno za studente kako bi prilikom upisa znali u kakvu se ustanovu upisuju", kaže Trbojević.
Iz Odjeljenja za visoko obrazovanje nam je potvrđeno da svake godine imaju problema sa spiskovima o studenskoj populaciji jer privatni fakulteti i više škole ne dostavljaju na vrijeme sve podatke, a često traže produženje roka za njihovo dostavljanje.
Bitno zvanje: Za studente sa privatnih i javnih fakulteta u Birou za zapošljavanje Banjaluka se ne vodi odvojena evidencija po obrazovnim ustanovama, već samo po stečenom zvanju. Tako studenti koji su završili privatni fakultet imaju iste šanse da preko Biroa za zapošljavanje nađu posao kao i studenti sa državnih fakulteta, jer poslodavcima uglavnom nije bitno na kom su fakultetu njihovi potencijalni radnici stekli svoje znanje.
"Biro ne vrši diskriminaciju osim ako poslodavac zatraži osobe sa završenim državnim fakultetom, ali to se dešava vrlo rijetko. Uglavnom su zainteresovani za radno iskustvo kandidata, a ne za fakultet koji je završio", kaže Felicija Radović, direktor Biroa za zapošljavanje Banjaluka.
Gotovo polovinu aktive radne snage koja je evidentirana na Birou čine mladi, starosti od 18 do 25 godina, a do 30. juna na evidenciji nezaposlenih u Banjaluci bilo je 1.036 ljudi sa visokom stručnom spremom, a najviše diplomiranih ekonomista.
Prilikom zapošljavanja u gradskoj i administraciji RS također se ne vrši distinkcija između kadrova sa privatnih i državnih fakulteta, a sve aktivnosti u ovom procesu obavlja Agencija za državnu upravu.
Deficitaran kadar: Kandidati treba da zadovolje opšte uslove iz konkursa, a odluku o njihovom zaposlenju donosi petočlana komisija. I u tom slučaju nije poseban uslov da kandidat ima završen državni fakultet, iako se zapošljava u javnoj instituciji.
Poslodavci su često nezadovoljni dostupnim kadrom sa visokom stručnom spremom jer nema dovoljno radnog kadra koji je završio tehničke fakultete dok svake godine državni i privatni fakulteti društvenog smjera privuku najviše studenata.
Alija Remzo Bakšić, direktor Asocijacije poslodavaca BiH, istako je da poslodavaci do sada nisu imali priliku da se izjasne o kvalitetu radne snage na tržištu.
"Problem sa našim obrazovnim sistemom je taj što nema dovoljno obrazovnog kadra koji je deficitaran na tržištu i za kojim se svake godine javlja velika potražnja. Poslodavcima je uglavnom svejedno gdje je njihov radnik stekao svoje znanje ako svoj posao obavlja kvalitetno i savjesno", kaže Bakšić.
Prema njegovim riječima, po internim analizama koje su radili poslodavci obrazovni sistem ne nudi kadrove koji su potrebni tržištu.
"Glavna mana našeg obrazovnog sistema je to što studenti po završetku fakulteta dobijaju široka znanja koja nisu u stanju primijeniti kad krenu da rade. Potrebno je usko spcijalizovati studente kako bi bili obučeni da rade konkretne poslove. Trenutno je prevelik broj studenata društvenih smjerova, a privatni fakulteti su uglavnom orijentisani na društvene smjerove, dok je privredi potreban kadar iz tehničkih fakulteta", rekao je Bakšić.
– Poslodavci dosta nade polažu na novu strategiju zapošljavanja na državnom nivou koju sprema koordinacioni tim Savjeta ministara.