Ured Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) u BiH bit će ukinut, potvrdio je jučer u intervju za "Dnevni avaz" Kemal Kozarić, guverner Centralne banke BiH. Razlog tome, međutim, nije kako kaže Kozarić "to što je u BiH sve dobro i što oni više nisu potrebni, niti što je stanje očajno, pa nas i oni napuštaju".
Redovni pregovori
Guverner ističe da ova međunarodna organizacija odlazi zbog "smanjene administracije MMF-a", ali da će ostati prisutna u BiH kroz redovne pregovore i saradnju.
Važno je na pravi način objasniti njihov odlazak. Isti je slučaj sa svim zemljama u regionu koje nemaju stand by aranžman i čvršći odnos sa MMF-om. Oni su odigrali veoma važnu ulogu u postratnom periodu u BiH, pomogli u osnivanju Centralne banke i posebno pružili tehničku pomoć – kaže Kozarić.
Delegacija MMF-a upravo ovih dana boravi u BiH na godišnjim razgovorima o situaciji u našoj zemlji. Šta očekujete da će poručiti bh. vlastima?
Njih zabrinjavaju tri stvari. Svjesni su da postoji ekonomski rast, da ima napretka i da je inflacija pod kontrolom, ali očekuju da Fiskalno vijeće BiH profunkcionira i žele to vidjeti u praksi. Zabrinuti su zbog inflacije pritiska cijena hrane i energenta. To je i nama poznato i mi smo, također zabrinuti. Brine ih i povećanje potrošnje, posebno u Federaciji BiH. MMF je zadovoljan što ćemo potpisati Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SAA) sa EU i očekuje da to ima pozitivne efekte.
Spomenuli ste naftnu krizu. Smatrate li da vilasti u BiH nešto rade kako bi ublažile udar poskupljenja?
Ozbiljnije zemlje već koriste svoje instrumente za podsticaj proizvodnje hrane. Vlade u BiH trebaju iznaći fondove da podstaknu domaću proizvodnju hrane. Prošle godine oko milijardu KM potrošili smo na uvoz hrane koje imamo u BiH. Vlade moraju stimulirati domaće proizvođače ili ukinuti neke dažbine kako bi im pomogle.
Imamo mnogo neobrađenog poljoprivrednog zemljišta, dobru klimu i ljude koji mogu raditi. Vlasti mogu i na poreznoj strani naći neke relaksacije, da li je to snižavanje stope PDV-a ili "plivajuća akciza" na gorivo, one trebaju vidjeti. Kada je u pitanju nafta, šteta je što Rafinerija u Bosanskom Brodu još nije počela sa radom i nemamo domaćih proizvođača.
Alternativni način
Profesor Nikola Grabovac ponovo je aktualizirao devalvaciju konvertibilne marke, kojom bi, navodno, bio ublažen efekt poskupljenja i pomognuti domaći privrednici?
Neće biti devalvacije, jer smatramo da bi to bila kazna za sve građane BiH. Primjera radi, svi krediti poskupjeli bi istog momenta. I druge cijene bi porasle, a naša primanja bila bi devalvirana. To bi bio šok i mjera koja bi poljuljala sve što smo do sada radili. Neodgovorno je tako predlagati bez razmatranja posljedica, koje bi bile poražavajuće. Nemamo namjeru ići u tu avanturu.
Budžetu FBiH prijeti kolaps zbog novčanih izdvajanja različitim kategorijama. Kako Vi vidite izlaz iz situacije i u kojoj borci najavljuju proteste, a Vlada nema načina da to pitanje riješi?
Izlaz je u tome da se tim ljudima, borcima koji su u teškoj situaciji, nađe zaposlenje, da ih se podstakne na zapošljavanje, jer ovolika novčana davanja ne može podnijeti ni znatno bogatija država. Potpuno sam na strani ministra financija FBiH Vjekoslava Bevande, koji upozorava od daljnjeg ulaska u obaveze. FBiH to radi nauštrb razvoja, zato je RS u nekim stvarima ispred, jer nema tolike socijalne pritiske. Mora se naći alternativni način da se pomogne tim populacijama. Ovo se dugoročno ne može izdržati.
Proizvodnja energije
Kada počne primjena SAA, doći će hrana iz EU, koja je jeftina, ako mi ne budemo reagirali, opet naša domaća proizvodnja neće biti konkurentna. Ali, očito je da nemamo te strategije u BiH, niko se time ne bavi. Kada su u pitanju energenti, moglo bi se iskoristiti to što je struje sve manje na svjetskom tržištu. Trebamo se baciti na proizvodnju energije, za šta imamo potencijale i koju ćemo izvoziti i kompenzirati za naftu koju moramo uvoziti – kaže Kozarić.