Završili ste srednju školu ili fakultet, ali ono što znate raditi nije samo ono što stoji u vašoj diplomi. Imate znanja i vještine koje ste tokom života sticali, a nigdje ih niste mogli evidentirati. Sada se u BiH to promijenilo. Naime, sve što znate da radite sada možete upisati u Pasoš kompetencija, koji na jednom mjestu sabira sve vještine koje ste stekli neformalnim putem, baveći se hobijem, volontirajući ili obavljajući svakodnevne aktivnosti i dužnosti.
Pasoš kompetencija je važeći dokument koji se, pod istim ili sličnim imenom, koristi u mnogi razvijenim evropskim zemljama. On omogućava poslodavcu da se upozna sa svim vještinama koje radnik ima.
Podsjetimo da je krajem 2012. godine, na prijedlog Evropske komisije, izdata preporuka Savjeta Evropske unije o validiranju neformalnog i informalnog učenja. Najvažniji dio ove preporuke je insistiranje na davanju mogućnosti pojedincu da dokaže stečena znanja izvan formalnog i stručnog obrazovanja. Kroz Pasoš kompetencija ta se znanja u svakodnevnoj praksi mogu dokazati.
Pasoš kompetencija u BiH uveden je u okviru projekta „Podrška obrazovanju odraslih“, njemačke vladine organizacije GIZ, koja je nedavno zaključila prvu fazu projektne linije koja se bavi identifikovanjem i preciziranjem neformalno stečenih kompetencija.
Iz GIZ-a kažu da je ideja za Pasoš kompetencija potekla od Pasoša profila, koji se već više od 10 godina uspješno koristi u Njemačkoj.
“Ljudi uče i razvijaju svoje kompetencije u svim djelatnostima i svim oblastima unutar kojih se angažuju. Za ono što se nauči u školi, tokom stručnog usavršavanja i djelovanja postoje svjedočanstva koja dokumentuju i vrednuju naučeno. No, i u drugim oblastima djelovanja stiču se kompetencije, ali za to se ne dobivaju nikakvi sertifikati, svjedočanstva ili diplome”, ističu iz GIZ-a.
Napominju da je čest slučaj da se vještine i kompetencije koje su usvojene neformalnim putem doživljavaju kao nešto što je samo po sebi razumljivo i nešto čemu se ne treba pridavati posebna pažnja.
Amra Muratović, stručni savjetnik u GIZ-ovom projektu „Podrška obrazovanju odraslih“, kaže da je ovaj projekat počeo u januaru 2011. godine i sa krajem 2013. godine završena je njegova prva faza. U januaru 2014. godine, počela je druga faza projekta, koja će trajati do kraja 2016. godine.
“U toku prve faze projekta, mi smo prilagodili za bh. tržište jedan instrument koji se zove Pasoš kompetencija. Tokom prilagođavanja Pasoša obučeni su i savjetnici za njegovo sprovođenje. Obuku je pohađalo 19 savjetnika, a 18 ih je uspješno položilo ispit. Oni su u oktobru prošle godine počeli djelovati na terenu, odnosno oni su u kontaktu sa krajnjim korisnicima i na taj način implementiraju Pasoš kompetencija”, kazala je ona za naš portal.
Napomenula je da im je cilj da se obraćaju kategorijama stanovništva koji su na marginama društva, a to su nezaposleni, korisnici usluga centara za socijalni rad, jer smatraju da se kod ovih građana treba podstaći neka vrsta samorefleksije i spoznaje da imaju mnoga znanja, vještine i kompetencije koje ne stoje u diplomi koju imaju iz formalnog obrazovanja.
“Do 2016. godine planiramo malo agresivnije pristupiti prema poslodavcima. Odnosno, da im ukažemo na Pasoš kompetencija, da vide da li mogu bolje iskoristiti osobe koje rade kod njih, a koje su svjesne svih svojih vještina. Međutim, moram istaći da krajnja namjena Pasoša nije zapošljavanje, nego proces motivacije i samoaktivacije”, kaže Muratovićeva, ali napominje i da su podaci sa terena zaista obećavajući, jer ima podatak od jedne savjetnice da su od 20 osoba koje su ispunile pasoš njih pet našle zaposlenje.
POPUNJAVANJE 1.500 PASOŠA KOMPETENCIJA
Da je Pasoš kompetencija važan dokuemnt za građane BiH potvrdio je i Boris Pupić, stručni saradnik za odnose sa javnošću, informisanje i izdavaštvo Agencije za rad i zapošljavanje BiH, koji je istakao je da Agencija sarađuje sa GIZ-om na ovom projektu.
“Za 2014. godinu planirano je da se popuni oko 1.500 pasoša. Već je provedena obuka za 18 savjetodavaca, od kojih je 13 certificirano kao multiplikatori savjetnici i oni će, pored savjetovanja, nastaviti trenirati i nove savjetnike, dok je 5 osoba certificirano samo kao savjetnici. U ovom trenutku rad je koncipiran na način da savjetovanje sa korisnikom traje između 4 i 7 sati, a taj rad je podijeljen u 4 posjete savjetodavcu, tako da je jasno da će ovdje prije svega učestvovati osobe koje stvarno aktivno traže posao”, kazao je Pupić za BUKU.
Zaključio je da je ovako studiozan rad potreban da bi se mogle identificirati vještine i sposobnosti kojima raspolaže korisnik, te kako bi i poslodavci bili zadovoljni prepoznatim kvalitetima.
Pasoš kompetencija može ispuniti svaka osoba, za to nema pravila, a Muratovićeva kaže da su najaktivnije osobe između 20 i 65 godina.
Milovan Topolović, načelnik opštine Laktaši, rekao je da, imajući u vidu privredni ambijent, zapošljavanje, tranziciju u kojoj se naše društvo nalazi, kao i veliki broj nezaposlenih, smatra ovaj projekat veoma korisnim.
“Moji saradnici i ja smo shvatili da je ovaj projekat koristan za naše građane i zato smo ga prihvatili. Da bismo ukazali na njegov značaj, mi smo ga ugradili u strategiju razvoja opštine 2014-2024. U početku će Centar za socijalni rad u Laktašima raditi njegovu implementaciju, a imamo namjeru i da radimo sa Zavodom za zapošljavanje”, istakao je Topolović.
Slađana Čovičković, direktorica Centra za obrazovanje i kulturu u Laktašima i direktorica Dijaloškog centra koji je uspostavljen u ovoj ustanovi, rekla je da će ubrzo krenuti obuka novih savjetnika.
“Na području BiH postoje dva Dijaloška centra, jedan je u Zenici, a drugi u Laktašima. Dijaloški centar je servisno mjesto gdje će se se moći dobiti sve infromacije o Pasošu kompetencija, a ovim centrima u budućnosti predstoji veliki posao na promociji Pasoša. Već od maja ove godine, Dijaloški centar u Laktašima počinje sa novim obukama za savjetnike”, kazala je Čovičković. Dodala je da je Dijaloški centar u Laktašima, kada su u pitanju savjetnici, okrenut prema centrima za socijalni rad i zavodima za zapošljavanje, ali su otvoreni i za druge osobe koje rade u sferi ljudskih resursa.