Vladine odluke o budžetu – koje poreze da uvede, koje usluge da pruži, i koliko da se zaduži, utječu na ravnopravnost u društvu i na dobrobit ljudi, uključujući i to da li će oni koji su u najnepovoljnijem položaju imati stvarne prilike za bolji život, rečeno je na prezentaciji istraživanja o transparentnosti budžeta u BiH, koja je održana u četvrtak, 9. jula 2020. godine u Sarajevu u organizaciji Centra za zastupanje građanskih interesa (CPI).
Istraživanje je obuhvatilo otvorenost budžeta države Bosne i Hercegovine.
Istraživanje o otvorenosti budžeta (Open Budget Survey – OBS) je jedino svjetsko nezavisno, komparativno, na činjenicama utemeljeno ispitivanje koje koristi međunarodno priznate kriterije da ocijeni javnu dostupnost budžetskih informacijama, formalne prilike za učešće javnosti u državnom budžetskom procesu, te ulogu koju u budžetskom procesu imaju institucije koje pružaju formalni nadzor, poput zakonodavnih tijela i vrhovnih tijela za reviziju.
„Istraživanje pomaže lokalnim civilnim društvima da procijene i sa svojom vladama razmotre korištenje javnih sredstava i načine izvještavanja. Ovaj sedmi ciklus OBS-a obuhvata 117 zemalja“, rekla je predstavnica CPI-a Aleksandra Banović.
Ukazala je na činjenicu da je Bosna i Hercegovina rangirana na 84 poziciji od ukupno 117 zemalja.
„Ovaj dio OBS-a mjeri javnu dostupnost informacija o tome kako vlast prikuplja i troši javne resurse. Istraživanje procjenjuje online dotupnost, pravovremenost, i sveobuhvatnost osam ključnih budžetskih dokumenata, koristeći 109 podjednako bitnih indikatora kojima se mjeri transparentnost budžeta, i pomoću kojih se svakoj zemlji dodjeljuje ocjena na skali od 0 do 100. Rezultat za transparentnost od 61 boda pa naviše, označava da država objavljuje dovoljno materijala da javnost informiše i pripremi za javnu raspravu o budžetu“, objasnila je Banović.
Napomenula je da je BiH za transparentnost ostvarila rezultat 33 od 100.
„Rezultat BiH koji za transparentnost iznosi 33 od 100 u 2019., sličan je rezultatu koji je u istraživanju o otvorenosti budžeta ostvarila BiH u 2017. godini“, navela je Banović.
Vlastima u BiH date su preporuke da moraju dati prioritet pravovremenom i online objavljivanju periodičnih (kvartalnih) izvještaja, potom izradi i pravovremenoj online objavi Budžeta za građane i polugodišnjeg pregleda budžeta.
Sugerirano je i da u Prijedlog budžeta uvrste dodatne informacije o prihodima i rashodima.
U Godišnji izvještaj o izvršenju budžeta potrebno je uvrstiti pokazatelje učinka i makroekonomske pokazatelje.
Povećati sveobuhvatnost Usvojenog budžeta uvrštavanjem detaljne procjene rashoda po pojedinačnim programima, prikazivanjem dodatnih informacija o pojedinačnim izvorima prihoda, i informacijama o procjeni unutrašnjeg duga.
„Sama transparentnost nedovoljna je za poboljšanje državne uprave. Učešće javnosti u budžetiranju je ključno za ostvarenje pozitivnih rezultata koji su povezani sa većom transparentnošću budžeta.
Istraživanje o otvorenosti budžeta (OBS) također procjenjuje formalne prilike koje stoje na raspolaganju javnosti da na smislen način učestvuje u različitim fazama budžetskog procesa. Proučava prakse izvršne vlasti, zakonodavne vlasti i ureda za reviziju, koristeći 18 podjednako bitnih indikatora koji su usklađeni sa principima o učešću javnosti Globalne inicijative za fiskalnu transparentnost, te na osnovu kojih se svakoj zemlji dodjeljuje ocjena na skali od 0 do 100. Rezultat Bosne i Hercegovine koji se odnosi na učešće javnosti je 7 od 100“, kazala je Banović.