Povodom intervjua koji je objavljen u Nezavisnim novinama sa Lejlom Rešić, ministricom uprave i lokalne samouprave u Vladi RS, a radi objektivnog informisanja čitalaca, uputili smo ovom mediju demantiji.
S obzirom da je ministrica u intervjuu izjavila da RS nije imala podršku sa nivoa BiH, želimo istaći sljedeće:
- U sve projekte koji su pripremani i implementirani kroz Fond za reformu javne uprave uključeni su i predstavnici Republike Srpske. Neke od tih projekata, kao što su oni u vezi računara, upravo su tražili i inicirali članovi Nadzornog tima iz RS.
- Svi implementirani projekti produkt su dogovora predstavnika nadzornih timova sa nivoa BiH, Federacije BiH, Republike Srpske i Brčko distrikta BiH koje je u finalu potvrdio Upravni odbor Fonda za reformu javne uprave, a kojeg čine predstavnici stranih donatora i domaćih vlasti.
- Republika Srpska jedini je nivo vlasti koji je koristio individualne projekte iz Fonda za reformu javne uprave, dok su svi ostali projekti (njih 23) bili zajednički, a što je i smisao reforme: provesti je na jednak i harmoniziran način u entitetima, Brčko distriktu i državnom nivou.
- Ministrica je za vaš list izjavila da je pitala donatore kako ih to ne interesuje gdje je utrošen njihov novac. Neosporna činjenica jeste da su donatori Fonda (strani donatori i domaće vlasti) jedini odobravali isplate novca iz Fonda za reformu javne uprave na sjednicama Upravnog odbora Fonda i to kroz usvajanja periodičnih i završnih izvještaja implementatora projekata. Dakle, svi oni su imali uvid o tome kako se provode aktivnosti te koliko one koštaju. Svi izvještaji su usvojeni, što znači da su ih podržali i predstavnici Republike Srpske. Nikada niko od njih nije ukazao na netransparentnost trošenja novca. Danas imamo situaciju da Fond za reformu javne uprave ne funkcioniše, kako zbog neusvajanja Strateškog okvira za nastavak reforme tako i zbog odbijanja predstavnika iz Republike Srpske da potpišu aneks Memoranduma o razumijevanju o uspostavi Fonda da bi omogući njegovo dalje funkcionisanje. Čak 10 projekata koji će pomoći provedbu reforme javne uprave, a njih su pripremali članovi nadzornih timova iz RS, FBiH, BDBiH i državnog nivoa, čeka na usvajanje. Republika Srpska u zadnjih sedam godina, otkako i domaće vlasti učestvuju u Fondu, uplatila je u Fond 198.467 KM. Ostali nivoi vlasti uplatili su: Vijeće ministara BiH 1.050.000 KM, Federacija BiH 850.000 KM, Brčko distrikt BiH 142.000 KM. Nepoštivanje Memoranduma, pored nesrazmjernog finansijskog učešća Republike Srpske u odnosu na druge nivoe, ogleda se i u činjenici da je u 2016. godini Vlada RS u dva navrata donijela odluke o isplati sredstava za sufinansiranje projekata iz oblasti reforme javne uprave, međutim taj novac nikad nije uplaćen na račune Fonda za RJU. Sve ovo jasno je navedeno finansijskim izvještajima Fonda koje je redovno usvajao Upravni odbor Fonda.
- Žao nam je što nas u Uredu koordinatora za reformu javne uprave nema 56 kako je to u intervjuu za vaš list izjavila ministrica Rešić. U Uredu koordinatora sa današnjim danom stalno zaposleno je 36 osoba (državni službenici i namještenici). Više o nama javnost može saznati preko naše web stranice jer smo jedna od rijetkih institucija koja ne krije kolike su nam plate, a koliko ukupna primanja. Sve naše tenderske dokumentacije i ugovori o potpisanim projektima dostupni su svima i svakome.
- Čudi izjava ministrice Rešić da se niko do sada nije „udostojio da izanalizira šta smo to uradili“. Podsjetićemo ministricu da je na osnovu analiza provedbe reforme javne uprave u svih šest reformskih oblasti iz 2010. godine pripremljen Revidirani akcioni plan 1 za period 2011-2014. godina. Pripremi Operativnog plana iz 2016. godine za nastavak reforme prethodile su i analize šta je to do sada učinjeno u reformi i predloženo kako dalje nastaviti reformu. Sve ove analize bile su dostupne predstavnicima strukture za reformu javne uprave iz RS. Svojevrsnu analizu davali smo i kroz naše izvještaje o provedbi reforme i upozoravali šta još uprava treba da poduzme, koje korake da napravi u reformi. Izvještaje smo pravili na osnovu informacija koje su nam dostavljale sve institucije preko koordinatora za reformu javne uprave. Dakle, nije tačno da niko nije analizirao šta smo uradili do sada.
- Sve zemlje regije koje su u procesu evropskih integracija imaju i već realiziraju inovirane cjelodržavne strategije reforme javne uprave jer je to jasan zahtjev Evropske komisije/SIGMA i jedan od preduslova za finansijsku podršku procesa reforme javne uprave od strane Evropske unije.
Ured koordinatora za reformu javne uprave