Građani imaju pravo da znaju dosta toga o vlasti koju su sami izabrali, a u doba vebsajtova i društvenih mreža načini za dobijanje ovakvih informacija su se značajno promijenili. Tako danas većina institucija u BiH ima svoje vebsajtove, ali je pitanje koliko razumiju šta se sve može i treba naći online. Na ove teme razgovarali smo sa Nerminom Voloder, istraživačicom u Centru za društvena istraživanja Analitika.
Odgovorna agenda: Koliko su institucije upoznate sa konceptom dobrog upravljanja, i u okviru toga sa konceptom proaktivne transparentnosti? Da li su zaposleni u javnim institucijama svjesni da proaktivna transparentnost može olakšati njihovu svakodnevnicu?
Voloder: U BiH trenutno postoji niz inicijativa i projekata putem kojih se promovira proaktivna transparentnost u javnom sektoru, kao što je proces reforme javne uprave, međunarodni projekti tehničke podrške, zagovaračke aktivnosti organizacija civilnog društva, pa možemo slobodno reći da su institucije uglavnom upoznate sa konceptom proaktivne transparentnosti. No, ono što je u većoj mjeri nepoznanica među institucijama jeste na koji način taj koncept treba biti proveden u praksi, odnosno ne postoji konsenzus o tome koje su to informacije, dokumenti, podaci koje institucije trebaju objavljivati da bi se ocijenile kao transparentne. Očekuje se da zakon ponudi odgovore na ova pitanja, da se kroz propise institucije „prisile“ da objavljuju informacije. Na osnovu istraživanja koje smo proveli u ovoj oblasti, možemo istaći da u većini institucija ne postoji strateško promišljanje o tome kako kroz transparentniji rad podići odgovornost u objavljanju javnih poslova, te na koji način prevazići kulturu birokratske zatvorenosti i odgovoriti na potrebe za informacijama koje imaju različiti akteri u društvu – od medija, biznis sektora, obrazovnih institucija, nevladinih organizacija, korisnika javnih usluga, građana itd. Zaposleni u institucijama, u prvom redu rukovodstvo i srednji menadžment, su skloniji da vide rizike nego prednosti u objavljivanju informacija, što se vidi po strahu da će objavljivanjem npr. budžetskih informacija kao što su plate ili ugovori sa privatnim firmama, naći se na radaru medija i biti izloženi kritici, da će informacije na neki način biti zloupotrebljene ili pogrešno protumačene.
Odgovorna agenda: Po rezultatima istraživanja koje je Analitika objavila krajem septembra, prosječan nivo proaktivne transparentnosti javnih institucija na nivou BiH iznosi 34,8%, što je relativno loš rezultat. Da li ste primijetili pobošljanje ili pogoršanje transparentnosti, u odnosu na vaša ranija slična istraživanja?
Voloder: Analitika je 2014. godine provodila slično istraživanje o dostupnosti informacija od javnog značaja na web stranicama javnih institucija gdje smo u odnosu na istraživanje iz 2016. godine, koristili nešto drugačiji set indikatora, no neki od ključnih pokazatelja nisu se značajno mijenjali, kao na primjer da se najmanje objavljuju finansijske informacije kao što je budžet institucije, izvještaj o izvršenju budžeta, plate i slično.
Odgovorna agenda: Istraživanjem ste obuhvatili 68 web-stranica javnih institucija, na kojima su tražene informacije iz 6 oblasti: budžetske informacije, informacije o javnim nabavkama, strateški dokumenti, operativne informacije, organizacijske informacije, i informacije o slobodnom pristupu informacijama. Najlošiji rezultati su u oblasti budžetske transparentnost. Šta institucije treba da urade po ovom pitanju, i da li postoje neki primjeri dobre prakse vezano za budžetsku transparentnost?
Voloder: U istraživanju smo na web stranicama institucija pretraživali širok spektar informacija koje se tiču trošenja javnih sredstava, što između ostalog uključuje: budžet za instituciju, izvještaj o izvršenju budžeta, informacije o provedbi javnih nabavki kao što su plan javnih nabavki, pozivi za javnu nabavku, odluke o dodjeli ugovora, ugovori o javnim nabavkama, lista ugovorenih i realiziranih ugovora o javnim nabavkama, plata zaposlenika, revizorski izvještaji i slično. Iako rezultati ukazuju na nizak stepen transparentnosti u ovom domenu, ipak neke institucije se ističu u odnosu na prosjek, kao na primjer Ured koordinatora za reformu javne uprave koji za sada jedina institucija na nivou BiH koja je objavila plate zaposlenika po pozicijama.
Odgovorna agenda: Prošlo je više od mjesec dana od kada ste objavili rezultate. Da li vam se neke od institucija javljaju, sa željom da razjasne standarde proaktivne transparentnosti, ili da poboljšaju svoj rezultat, te na taj način pokazuju odgovornost?
Voloder: Ovakve vrste istraživanja, gdje se nakon prikupljenih podataka institucije rangiraju na osnovu niza konkretnih i mjerljivih indikatora, bude veliko zanimanje među institucijama i dobar su način da se podstaknu promjene u domenu transparentnosti. Imali smo različite reakcije na rezultate istraživanja, pojedine institucije je zanimalo zašto su u određenim kategorijama dobili lošu ocjenu, dok su neki predstavnici institucija tražili upute o tome koje informacije trebaju objaviti kako bi poboljšati svoju transparentnost i u narednom krugu istraživanja ostvarili bolji rezultat.
(Preuzeto sa portala: reforma.ba)